"Treba samo da izabereš drugačiju hranu i imaš malo jaču volju... " i "...kilogrami će se istopiti...!"

Ova, naizgled, dobronamerna poruka koju će prijatelji, ali i mnogi medicinski radnici koji nisu dovoljno upućeni u specijalistička nutricionistička istraživanja, reći gojaznoj osobi predstavlja odraz nerazumevanja i predrasuda koje svi imamo.

Psiholozi tvrde da se u najranijem uzrastu u nama formira spremnost da nekako osudimo one sa viškom kilograma - bez obzira na to da li naglas kažemo ili samo u sebi pomislimo - kako su lenji, proždrljivi ili nemarni prema svom izgledu.

Čak i uprkos kasnijem školovanju i širem razumevanju ovog problema, gojaznost ne razumemo dovoljno kao hroničnu bolest prema kojoj treba imati i sveobuhvatan odnos.

Cilj medijske kampanje koju vodi "Lepa&Srećna" jeste, između ostalih, i da se taj odnos promeni i da se promoviše najmoderniji medicinski pristup - kontrola gojaznosti, a ne tek puka dijeta.

Serija tekstova "Kalorijama protiv korone" koju objavljujemo pod sloganom "Zdravlje u vašim rukama" početak je novog odnosa prema ishrani u Srbiji.

On je naročito značajan zbog najavljenog novog talasa korona virusa koji se očekuje tokom jeseni 2020. godine.

Lekari i epidemiolozi su zabrinuti, jer postoji opasnost da se taj talas "sudari" sa epidemijom gripa. Gojazne osobe su pod povećanim rizikom i zato se u ovoj seriji medijskog sadržaja njima poklanja posebna pažnja.

Savremeni tretman više ne govori o dijetama već o kontroli gojaznosti.

Da li je ovo samo igra reči? Ne, nipošto, reći će vam svi koji se bave medicinskom nutricionističkom terapijom (MNT).

Ovde nije fokus na samom gubitku kilograma, već na primeni mnogih drugih metoda kako bi se poboljšalo zdravlje narušeno gojaznošću.

Obična dijeta znači smanjenje kalorija koje unosimo hranom.

Kalorije, kalorije - opsesija njihovim brojanjem može da ima vrlo štetne posledice, jer restrikcija zaista obara krvni pritisak, šećer u krvi i nivo masnoća, ali može da smanji i gustinu kostiju a čak da ugrozi snagu mišića. Time se ugrožava ceo organizam, a usporava i metabolizam, presudan za dalje mršavljenje.

Smanjenje kalorija obično donosi i atraktivne, brze rezultate. Primetimo gubitak kilograma, svi oko nas nam daju komplimente i bez muke "ulazimo" u odeću za broj manju.

Međutim, ovakav ritam je vrlo teško održati pa se kilogrami vraćaju a na duže staze se gojaznost čak i uvećava. Efekat je poznat pod nadimkom "jo-jo" - po loptici koja se vraća u ruku kako god da je bacimo, jer je vezana lastišem za prst.

Radikalna dijeta svedena na restrikciju kalorija ima još jedan, veoma opasan efekat. To je redukcija hranljivih materija zbog čega organizam trpi kao da smo pothranjeni.

Zapravo, ono što mnogi ne znaju i, na prvi pogled, deluje paradoksalno, jeste da gojazni pacijenti često pate od nedostatka elementarnih nutrijenata.

Kako pokazuju naučna istraživanja, mnogi od njih imaju veoma nisko gvožđe, manjak vitamina B12 i, posebno, vitamina D.

Studija objavljena u eminentnom stručnom Časopisu akademije za nutricionizam i dijetetiku 2018. godine pokazuje da nedostatak vitamina D kod gojaznih pacijenata ide čak i do 90 odsto!

Kad je reč o vitaminu B12, neke analize pokazuju da je njegov nivo sve manji što je indeks telesne mase viši.

Koji je vaš indeks telesne mase, proverite besplatno OVDE.

Sve je više dokaza da se često javlja i manjak tiamina (vitamina B1) kao i magnezujuma.

Zašto će onda, uprkos svemu, lekari nekome preporučiti radikalno mršavljenje?

Prvenstveno, oni će to savetovati ako je gubitak kilograma ključ za očuvanje života.

Zatim, važan indikator je i rizik od otkazivanja nekog organa.

Konačno, radikalno mršavljenje je potrebno onima kojima višak kilograma onemogućava funkcionalne dnevne aktivnosti.

Uz ovo, postoje i razni drugi, posebni slučajevi - na primer, kod osoba koje pate od osteoartritisa kolena i pritisak na njih mora drastično da se smanji.

Ili, kada lekari procene da je pacijent pod visokim kardiometaboličkim rizikom.

Šta je kardiometabolički rizik, pročitajte OVDE.

Međutim, najvažnije od svega je da se radikalno mršavljenje ne sprovodi na svoju ruku i nipošto samo kao radikalna dijeta - odnosno, kao puko smanjivanje kalorija.

Nutricionistička terapija podrazumeva da će se kod pacijenta pratiti i nivo vitamina i minerala u telu tokom promenjenog režima ishrane i da će on dobijati odgovarajuće suplemente.

Takođe, uz podršku odgovarajućih specijalista, treba da mu se kreira i adekvatan program fizičkih aktivnosti.

Ne sme se zaboraviti i psihološka podrška, jer bi pod pritiskom opšte društvene stigmatizacije ali i konkretnog ličnog okruženja, kod pacijenta moglo doći i do razvoja drugih poremećaja u ishrani.

Kad sve ovo znamo, jasno je da ne možemo ni reći na početku ovog teksta koliko radikalno sme da bude mršavljenje za bilo kog konkretnog pacijenta.

Cilj je da se stigne do zdravog indeksa telesne mase, da se obim struka smanji na zdravu meru, da se snizi kardiometabolički rizik.

Ilustracije radi, reći ćemo da se u pripremi vrhunskih sportista u borilačkim veštinama ponekad praktikuje čak i obaranje indeksa telesne mase za čak 5 odsto u samo jednoj nedelji! I to u nedelji pred meč.

Međutim, ovakav radikalan pad osmišljava čitav tim specijalista, sprovodi se uz naročitu pažnju manipulacijom telesnim tečnostima i primenjuje samo u posebnim situacijama.

Kod svih ostalih, odgovor na pitanje - u kom roku treba planirati realističan a radikalan pad indeksa telesne mase - može da da samo konkretan lekar ili tim lekara, za konkretnog pacijenta.

Samo ovakav, kompleksan i promišljen pristup je pravo rešenje za gojaznost i njega treba praktikujemo svi - bez obzira na to da li smo pacijenti ili lekari, da li smo gojazni ili njihovi prijatelji, da li nam je gojaznost u porodici ili u kolektivu.

Pozivamo i vas da se priključite na način koji vama najviše odgovara, a prvo što možete da učinite jeste da posetite našu Instagram stranicu i podržite nas - pogledajte OVDE kako!

Tekst: Z. L. S.

Izvor: Lepa&Srećna