Sveti Avramije predstavlja jedan od najsvetlijih primera istrajnosti u trpljenju a Srpska pravoslavna crkva slavi ga 11. novembra. Ovaj dan je i krsna slava u mnogim oblastima istočno i zapadno od Drine. Rođen u hrišćanskoj porodici, Sveti Avramije je od ranog detinjstva razvio ljubav prema Bogu. Pravoslavni izvori navode da je sav svoj imetak podelio siromašnima, ali zatim izbegavao ljude i povukao se u samoću.

Predanje kaže da je samo dva puta izašao ponovo u svet. Prvi put je to bilo da sagradi crkvu u jednom selu i zatim ostane kao sveštenik u njoj. Međutim, ljudi su ga puno puta proterivali iz sela, čak ga gađali kamenjem, ali on je ostao sve dok nije uspeo da u njima usadi veru u Boga. Drugi put je to bilo da bi spasao svoju nabludelu rođaku Mariju. Posle ovog uspešnog podviga, vratio se u samoću i podvizavao daleko od sveta. Ostao je simbol upornosti i spremnosti da trpi za veru, pa zato narod i danas veruje da se valja danas žrtvovati, pokazati veliki trud i strpljenje.

Krsna slava Sveti Avramije Zatvornik proslavlja se u na području donjeg Podrinja. Zapadno od Drine, porodice koje slave ovu krsnu slavu najviše su zastupljene u okolini Šekovića, Srebrenice, Vlasenice, Zvornika i Bijeljine. Istočno od Drine one se najčešće javljaju u sledećim oblastima: Sokolskoj Nahiji (Azbukovici), Rađevini, Jadru, Mačvi, Šabačkoj Posavini, Šabačkoj Pocerini, Valjevskoj Kolubari i Podgorini, kao i u Sremu.

Manji broj porodice proslavlja slavu Svetog Avramija Zatvornika u Semberiji, Banatu, Beogradu, Šumadijskoj Kolubari i centralnoj Bosni.

Trpljenje je prva među vrlinama, jer ono kao nadu daje spasenje. Кo je pretrpeo do kraja biće spasen. U trpljenju leži spasenje duša naših… ovo kaže rasuđivanje na ovaj dan.

Izvor: Lepa&Srećna