Srpska pravoslavna crkva obeležava 21. septembra rođenje presvete Bogorodice, praznik koji se naziva i Mala Gospojina.

Ovaj dan ubraja se u 36 velikih praznika u crkvenom kalendaru obeleženih crvenim slovom.

Dar boga starima Joakimu i Ani nije bila samo ćerka u poznim godinama, već i Bogomajka - Marija je rođena u Nazaretu u porodici oca iz plemena Davida i oca iz roda Aronovog. Po ocu je, dakle, njeno poreklo carsko a po majci arhijerejsko.

Već u trećoj godini, Marija je odvedena u hram Jerusalemski, a od sedme je živela u atmosferi bogosluženja,uz molitvu, ručni rad i čitanje Svetog pisma. Sa 15 godina primila je blagu vest od arhanđela Gavrila da će roditi sina božijeg, a na četrdeseti dan po rođenju Hristovog odnela ga je u hram. 

Trideset godina koje opisuju jevanđelja, Marija je provela u Nazaretu, a Isusa je pratila na putu do raspeća. Posle njegovog vaznesenja, živela je još 24 godine, lečila bolesne, pomagala sirotinji i udovicama. Prema predanju, kada je položena u grob, postala je nevidljiva. 

Najveći srpski srednjovekovni zadužbinar kralj Milutin posvetio je Bogorodičinim roditeljima crkvu u kompleksu studeničkog manastira.

Poznatija kao Kraljeva crkva izdvaja se izuzetnom lepotom živopisa. U ovom manastiru je i osnivač loze Nemanjića Stefan Nemanja Bogorodici posvetio crkvu koju narod naziva Majkom svih crkava u Srbiji.

Molitva nas nađe kad nam je potrebna: Večernja molitva Bogorodici

U narodu se ovaj praznik svečari i uz živopisne običaje, posebno posvećene rađanju.

Neke porodice u svečanom ruhu iako ne slave i ne idu na slavu više dana provode u prazničnom raspoloženju posebno u krajevima gde se održavaju malogospojinski vašari.

Veruje se da kada je o prazniku vedro da će nam se sunce smešiti i tokom jeseni, ali i zime.