- Bakterijski meningitis, posebno tip B, može biti veoma opasan ako se ne leči na vreme.
- Ključno je reagovati u roku od 24 do 72 sata kako bi se izbegle teške posledice.
- Simptomi poput visoke temperature, glavobolje i pospanosti ne smeju se ignorisati.
Smrtonosna epidemija meningitisa potresla je Univerzitet u Kentu u Velikoj Britaniji, gde su dve osobe preminule, dok je više od 30 studenata zaraženo. Zbog ozbiljnosti situacije, zdravstvene vlasti su već započele hitne mere, uključujući i vakcinaciju, kako bi se sprečilo dalje širenje bolesti.
Koliko je meningitis opasan, kako se prenosi i zašto je ključno reagovati na vreme, objasnio je infektolog prof. dr Darko Nožić, gostujući u emisiji „Uranak“ na televiziji K1.
Šta je meningitis i zašto je opasan
„Meningitis je upala moždanih ovojnica. Oko mozga postoje omotači u kojima se nalazi tečnost koja ga štiti od udaraca. Kada bakterije, meningokoke, iz ždrela i nosa dospeju u krv, dolazi do upale tih ovojnica.
Meningitisa ima virusnih mnogo više od bakterijskih, ali su bakterijski mnogo opasniji. Vrlo brzo mogu da dovedu do teškog opšteg stanja i lošeg ishoda. Kada se upale ovojnice, upali se i površina mozga i tada čovek može da gubi svest. To se naziva meningoencefalitis i predstavlja veoma teško stanje“, kazao je dr Nožić.
Najopasniji tip meningitisa – tip B
„Koliko ima mikroorganizama, postoje virusni, bakterijski i gljivični meningitisi, kao i neki hemijski, koji nastaju kao posledica zračenja ili metastaza. Najčešći su virusni i oni su blaži, dok su bakterijski, ako se ne leče u roku od 24 do 72 sata, potencijalno fatalni.
Posebno je opasan ovaj o kome govorimo – meningokokni meningitis tipa B, koji je najinvazivniji i najzastupljeniji u Evropi“, objasnio je on.
Kako se prenosi meningitis
„Prenosi se kapljičnim putem i bliskim kontaktom – preko čaša, pribora, ali i kroz savremene navike poput korišćenja elektronskih cigareta.
Pretpostavlja se da elektronske cigarete mogu oštetiti sluzokožu ždrela, isušiti je i tako stvoriti prolaz za bakteriju. Tu bakteriju nosi veliki broj ljudi, posebno dece – čak 8 do 10 odsto ima meningokok u grlu, ali veoma retko dolazi do toga da prodre u krv i izazove bolest. U nekim slučajevima presudan faktor je oslabljen imunitet ili oštećenje sluzokože“, naveo je doktor.
Simptomi koje ne smete ignorisati
„Simptomi su visoka temperatura (39–40), jaka glavobolja, povraćanje i osetljivost na svetlost. Ljudi se teško bude, javlja se pospanost jer je zahvaćena površina mozga.
Karakteristično za meningokok je pojava ospe koja se ne povlači na pritisak, a može doći i do krvarenja po koži. To ne mora biti prisutno kod svakoga, ali je čest znak.
Terapija je jednostavna, koriste se antibiotici, ali je najvažnije da se reaguje na vreme. Brza dijagnoza i rana terapija mogu spasiti život“, istakao je dr Nožić.
Prevencija i vakcina
„U Velikoj Britaniji primenjuje se preventivno davanje antibiotika osobama koje su bile u kontaktu sa obolelima. To traje jedan do tri dana i može sprečiti razvoj bolesti kod bliskih kontakata.
Postoji i dugoročna prevencija, a to je vakcina protiv meningokoknog meningitisa, koji je najteži oblik. Ova vakcina nije obavezna u Srbiji i uglavnom se daje osobama sa oslabljenim imunitetom, onima bez slezine, kao i ljudima koji putuju u rizične krajeve, poput Afrike.
U Srbiji se godišnje beleži oko 100 slučajeva. Najčešće obolevaju mala deca, putnici i osobe sa oslabljenim imunitetom“, objasnio je dr Nožić.
Koje su infekcije trenutno aktuelne
„Prošli smo respiratorne infekcije, a sada dolaze crevne infekcije, posebno norovirusi koji izazivaju povraćanje i proliv“, zaključio je dr Nožić.
BONUS VIDEO: