U svetu medicine, jednostavni testovi često mogu pružiti dragocene uvide u naše zdravlje.
Jedan takav test, poznat kao repetitivni test gutanja pljuvačke (RSST), omogućava procenu funkcije gutanja i može ukazati na potencijalne zdravstvene probleme.
Repetitivni test gutanja pljuvačke je neinvazivni skrining alat koji se koristi za procenu orofaringealne disfagije, odnosno otežanog gutanja. Tokom ovog testa, od osobe se traži da proguta sopstvenu pljuvačku što je više puta moguće u periodu od 30 sekundi, dok ispitivač broji broj gutanja. Ovaj jednostavan postupak može da pruži važne informacije o funkciji gutanja i potencijalnim rizicima od aspiracije.
Ovi podaci su značajni, jer daju referentne vrednosti za procenu funkcije gutanja kod različitih starosnih grupa. Poremećaji gutanja, poznati kao disfagija, mogu da budu povezani sa ozbiljnim zdravstvenim problemima poput raka, teških plućnih bolesti ili demencije. Stoga, osobe koje ne mogu da dostignu prosek za svoju starosnu grupu lekar može da uputi na dalja ispitivanja kako bi se isključila ozbiljnija oboljenja.
Zanimljivo je da su muškarci u proseku postizali 7,6 gutanja, dok su žene imale 6,5 u istom vremenskom periodu. Razlozi za ovu razliku između polova još uvek nisu u potpunosti razjašnjeni i zahtevaju dodatna istraživanja.
Nedavna studija sprovedena u Izraelu, objavljena u časopisu "Disfagija", istraživala je normativne vrednosti RSST-a kod zdravih odraslih osoba. Rezultati su pokazali da prosečan broj gutanja opada s godinama:
- osobe u dvadesetim i tridesetim godinama ostvaruju prosečno 8,5 gutanja u 30 sekundi.
- četrdesetogodišnjaci oko 8 gutanja.
- pedesetogodišnjaci približno 7 gutanja.
- šezdesetogodišnjaci oko 6,7 gutanja.
- sedamdesetogodišnjaci oko 6 gutanja.
- osamdesetogodišnjaci oko 4,3 gutanja.
Pored starosti, istraživanje je otkrilo da pol, indeks telesne mase (BMI) i broj propisanih lekova takođe utiču na rezultate RSST-a. Kod muškaraca su, u proseku, beleži više gutanja (7,6) u poređenju sa ženama (6,5). Povećan BMI i veći broj propisanih lekova povezani su sa smanjenim brojem gutanja.
RSST se pokazao kao koristan alat u identifikaciji osoba sa rizikom od aspiracije, posebno kod pacijenata sa neurogenom disfagijom. Studije su pokazale da je RSST statistički kompatibilan za skrining aspiracije kod pacijenata sa disfagijom različitih uzroka. Međutim, visoke granične vrednosti mogu da ograniče njegovu kliničku upotrebu zbog skromne specifičnosti.
Test se izvodi tako što pacijent sedi u uspravnom položaju i zamoli se da proguta sopstvenu pljuvačku što je više puta moguće tokom 30 sekundi. Ispitivač prati i beleži broj gutanja, bilo tako što mu dodiruje grlo ili samo posmatra. Rezultati se zatim upoređuju sa normativnim vrednostima kako bi se procenilo da li postoji potreba za daljim ispitivanjima ili intervencijama.
Repetitivni test gutanja pljuvačke predstavlja jednostavan, brz i neinvazivan metod za procenu funkcije gutanja. Iako je koristan kao početni skrining alat, važno je napomenuti da rezultati RSST-a treba da budu deo sveobuhvatne procene, uzimajući u obzir i druge kliničke faktore i testove. Osobe koje imaju poteškoća sa gutanjem ili primećuju promene u ovoj funkciji trebalo bi da se obrate zdravstvenom stručnjaku za detaljniju evaluaciju i savet. Pročitajte i kako da testirate da li pijete dovoljno vode.
BONUS VIDEO:
Još uvek nema komentara - sjajna prilika da pokreneš diskusiju.