Anemija (malokrvnost) je stanje nedostatka eritrocita (crvenih krvnih zrnaca). Eritrociti sadrže crveni, gvožđem bogati protein - hemoglobin (Hb), koji kiseonik iz pluća prenosi do svih mišića i organa vašeg organizma.

Kada imate mali broj eritrocita tada je manje i hemoglobina, zbog čega je „dostava” kiseonika organima kao što su mozak, srce i mišići znatno smanjena. Zbog smanjenog broja eritrocita srce radi brže u pokušaju da većim protokom nadoknadi manjak kiseonika u krvi siromašnoj eritrocitima. Anemija se ponekad teško otkriva jer su njeni rani simptomi veoma blagi. Zbog toga ćete je lako pomešati sa tegobama koje se viđaju kod drugih bolesti ili nakon korišcenja nekih lekova.

Ona vam može smanjiti životnu energiju do te mere da vam oteža obavljanje najosnovnijih kućnih aktivnosti. Takođe, pogoršava i tegobe koje stvaraju ostale bolesti ako se „udruži” sa njima, pa pospanost, slabost, malaksalost i drugi simptomi postaju veoma izraženi. Ukoliko se anemija ne leči na vreme, teško stanje organizma može dovesti do potrebe za transfuzijama krvi. Anemija može da dovede i do preopterećenja srca i pojave srčanih tegoba, u pokušaju da popravi dopremanje kiseonika u tkiva iz krvi siromašne eritrocitima, a može da oteža i mentalne procese. Ako dugo traje ili se simptomi pogoršavaju sve ovo može ozbiljno i trajno da naruši vaše zdravlje.

Pristupi u lečenju su različiti i zavise od uzroka anemije. Zato je veoma važno da potražite savet lekara koji će otkriti uzrok, a ono što vi sami možete da uradite jeste promena načina ishrane. Anemija vam može smanjiti životnu do te mere da vam oteža obavljanje najosnovnijih kućnih aktivnosti.

PageBreak

Gvožđe u namirnicama

Nemar i loše navike u ishrani „saveznici” su mnogih bolesti, pa tako i anemije. Dobrim izborom namirnica i njihovom pravilnom pripremom osiguran je unos nutritivnih materija koje (isključimo li bolest) znaće da se anemija neće pojaviti. Organizam odraslog čoveka sadrži 3-4 grama gvožđa. To je svakako mala količina, ali znamo da ispunjava veoma značajne funkcije u organizmu. Gvožđe se podjednako nalazi kako u namirnicama biljnog, tako i onim životinjskog porekla.

Obe vrste gvožđa se u organizmu teško apsorbuju zbog čega je, iz predostrožnosti, potrebno unositi deset puta veću količinu gvožđa od neophodne - objašnjava Milka Raičević, nutricionistkinja u Centru za prevenciju i Savetovalištu za mlade Doma zdravlja Palilula. Raznovrsni režim ishrane može zadovoljiti dnevne potrebe za gvožđem.

- Dokazano je da vitamin C znatno povećava apsorpciju gvožđa (čak dvostruko). Zato obavezno jedite sirovo voće i povrće bogato vitaminom C uz obrok koji sadrži gvožđe, i dvadeset minuta pre svakog obroka popijte sok od svežeg voća. Važno je znati da kalcijum sprečava iskoristljivost gvožđa, zbog čega je neophodno da mleko, mlečne proizvode, kao i namirnice bogate kalcijumom, jedete odvojeno od namirnica bogatih gvožđem. Nemojte piti kafu, crni i zeleni čaj posle jela - preporučije Lisina sagovornica.

Megaloblastne anemije nastaju zbog smanjene sinteze DNK. Većina megaloblastnih anemija izazvana je nedostatkom vitamina B12 i/ili folne kiseline, kao i zbog dejstva pojedinih lekova. Izvor vitamina B12 je hrana životinjskog porekla: jetra, riba, mleko, meso, jaja. Izvori folne kiseline u ljudskoj ishrani su povrće i voće: zelena salata, spanać, kelj, pasulj, orasi, banana, limun, pomorandža, dinja...

Namirnice bogate gvožđem su, pre svega, mahunarke (pasulj, grašak, sočivo, soja), orašasto voće (orasi, bademi, lešnici), krompir, žitarice u celom zrnu, klice, semenke bundeve, kakao, jaja, meso, riba. Najbolji rezultati u borbi protiv anemije postižu se primenom: belog luka (svežeg ili u obliku tinkture), koprive (sveže, u obliku čaja ili kapi), kakaoa, meda, polena, matičnog mleča, maslačka (lista i korena), cvekle, kupine, šipka, oraha.

Vesna Stanimirović