U svetu od srčane slabosti boluje preko 60 miliona ljudi, ali simptome ove bolesti prepoznaje samo 3 odsto pacijenata (1). Neretko se dešava da tegobe pacijenti pripisuju starosti ili povezuju sa nekim drugim medicinskim stanjima (2) :

  1. Nedostatak vazduha
  2. Zamor
  3. Otoci stopala, zglobova i nogu
  4. Kašalj
  5. Vrtoglavica
  6. Poremećaj sna
  7. Ubrzani rad srca

Zbog toga, neretko se dijagnoza srčane slabosti postavlja sa zakašnjenjem, što ovu bolest stavlja na prvo mesto po uzroku hospitalizacije pacijenata starijih od 65 godina (3) . Istraživanja pokazuju da će srčanu slabost, odnosno nesposobnost srca da pumpa odgovarajuću količinu krvi potrebnu za normalno funkcionisanje organizma, tokom svog životnog veka razviti jedna od pet osoba starijih od 40 godina (4) .

Ako se uzme u obzir da samo polovina pacijenata doživi pet godina od postavljanja dijagnoze (5) , ne čudi činjenica da je stopa smrtnosti od ove bolesti u konstantom porastu u Srbiji - od 2010. do 2018. godine porasla je za čak 35 odsto, a procene su da će se povećati za dodatnih 25 odsto do 2025. godine (6) . Glavni razlog za visoku stopu smrtnosti su nezdrave životne navike, ali i produženje životnog veka, budući da se srčana slabost najčešće javlja kod starije populacije.

Upravo česte hospitalizacije, rehabilitacije, posete lekaru i transplantacije kod ozbiljnijih slučajeva povećavaju zdravstvene troškove i značajno utiču na opterećenje budžeta zdravstvenog sistema. Iako zahteva doživotno lečenje, tokom poslednjih godina, prognoze srčane insuficijencije su poboljšane zahvaljujući savremenoj terapiji koja smanjuje potrebu za hospitalizacijom. Međutim, veliko ograničenje u lečenju predstavlja činjenica da pacijenti sami kupuju ovu inovativnu terapiju, koja za prosečnog građanina Srbije može predstavljati značajan mesečni izdatak.

Zbog učestalosti bolesti, komplikovane dijagnostike usled prikrivenih simptoma i visoke stope smrtnosti, informisanje, redovan odlazak kod lekara i jednaka dostupnost inovativne terapije, uz praktikovanje zdravih životnih navika ključne su za duži, kvalitetniji i zdraviji život pacijenata.

Reference:

  1. Remme WJ, et al. Public awareness of heart failure in Europe: first results from SHAPE. European Heart Journal. 2005;26:2413-2421
  2. Ponikowski P, et al. 2016 ESC Guidelines for the diagnosis and treatment of acute and chronic heart failure. European Heart Journal (2016) 37, 2129-2200.Digital Object Identifier: http://dx.doi.org/10.1093/eurheartj/ ehw128 ehw128. First published online: 20 May 2016. 
  3. Bui AL, et al. Nat Rev Cardiol. 2011;8(1):30-41.
  4. Go, et al. Heart Disease and Stroke Statistics−2014 Update: A Report From the American Heart Association. Circulation. 2014; 129(4):e28-e292.
  5. Yancy et al. J Am Coll Cardiol 2013;62(16):e147–e239; Levy et al. N Engl J Med 2002;347(18):1397–1402
  6. Institut za javno zdravlje Srbije. Zdravstveno statistički godišnjak Republike Srbije za 2017. godinu

Tekst: Promo