Važnost ishrane se daleko ređe spominje u psihijatrijskoj praksi nego lekovi, piše Lepa&Srećna.

Međutim, sve je više dokaza da se u patofiziologiji nekoliko glavnih psihijatrijskih poremećaja uočava deficit esencijalnih omega-3 (LCn-3) masnih kiselina dugih lanaca, eikosapentaenoične kiseline (EPA) i dokosaheksaenoičke kiseline (DHA).

EPA i DHA ne mogu da se efikasno proizvode u lјudskom organizmu, tako da je neophodno uzimati ih iz spolјnih izvora. U najvećoj količini mogu se naći u ribi.

Studije su pokazale da njihov manjak u organizmu može biti povezan i sa blagim kognitivnim poremećajima ali i sa težim oboljenjima kakva je Alchajmerova bolest. 

Utvrđena je i veza sa psihotičnim poremećajima, depresijom pa čak i sa učestalošću samoubistava.

Dokazi ukazuju i na to da povećanje nivoa LCn-3 masnih kiselina može smanjiti rizik od morbiditeta i smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti.

Dokazano je da dodatak LCn-3 masnih kiselina povećava terapeutsku efikasnost antidepresiva, stabilizatora raspoloženja i antipsihotičnih lekova druge generacije, a može dodatno da ublaži neželjene kardiometaboličke neželjene efekte.

Preliminarni dokazi takođe sugerišu da dodatak masnih kiselina LCn-3 može biti efikasan kao monoterapija za primarnu i ranu sekundarnu prevenciju i za perinatalne simptome.

Kada se analizira odnos koristi i cene terapije omega-3 masnim kiselinama, studije pokazuju da ih treba uključiti u psihijatrijsko lečenje.

Smatra se da je bezbedan dnevni unos EPA i DHA do 3 grama. Veće doze od ovoga mogu imati neželjene efekte.

Tekst: Z. L. S.

Izvor: Lepa&Srećna