Kako je oktobar Međunarodni mesec borbe protiv raka dojke, magazin Lepa &Srećna, Konferencijom Zdravlje žena Srbije, daje svoj doprinos ovoj velikoj internacionalnoj kampanji.

PANEL III - EMOCIONALNO ZDRAVLJE ŽENA  - kraj panela

Učesnici panela su dr Irena Popović, specijalista psihijatrije u KPB "Dr Laza Lazarević", dr Lela Trninić, specijalista psihijatrije Dispanzer za mentalno zdravlje Zemun, dr Olga Vasić, spec. fizikalne medicine Dom zdravlja Palilula i psihoonkolog Sandra Bjelac, Institut za onkologiju i radiologiju Srbije, kao i Dragana Bačanek, žena koja je pobedila rak dojke i koja je spremna da ohrabri sve žene i da svoje iskustvo podeli sa njima u aktuelnom broju magazina Lepa&Srećna.

15.12 - Dragana Bačanek: "Promena nije laka. Svakodnevno treba vežbati. Cilj jeste harmonija. Skinite maske i budite ono što jeste."

15.10 - Sandra Bjelac: "Kako da pomognemo sebi - treba da naučimo da se ne borimo tako očajno za kontrolu, da ne trošimo uzaludno energiju. Procena problema je važna, nekada vi niste u mogućnosti da bilo kojom energijom rešite nešto. Treba znati stati."

15.08 - Olga Vasić: "Najbolji primer je priroda, ona se sama obnavlja. Tako bi trebalo da postupamo i mi. Važno je da dovedemo sebe u stanje harmonije, odnosno psihofizičkog balansa."

15.04 - Lela Trninić: "U svakoj oblasti u medicini imate tri faktora, genetski, sredinski i unutrašnji. Struktura ličnosti sa kojom se rodimo se ne menja, ali samu ličnost možemo da oblikujemo u odnosu na sredinu. Ipak, nekada je dovoljan jedan stresni faktor da neko oboli, ali u većini slučajeva ljudi ne znaju zašto se loše osećaju."

15.02 - Irena Popović: "Pojačano lučenje kortizola u krvi ne mora da bude negativno, ali kada smo kontinuirano nadraženi kortizol dovodi do pada imuniteta, pa je osoba sklonija oboljenjima.

14.58 - Nevena Nikolić: "Plakanje se vezuje za žene, ali svi bismo trebali da plačemo, jer bismo tako bili zdraviji. Plakanje nije sramota, jer je to najlakša faza oslobađanja od negativnih emocija. Zatim, važan je razgovor sa psiholozima, pa treba prevazići stereotipe. Ishrana je jako bitna, jer sve što unesemo može da nam olakša ili oteža život."

14.54 - Dragana Bačanek: "Dugo nisam ispoljavala emocije, a kada sam počela da plačem nisam prestajala danima. Stvarno je važno da se obratite bilo kome. Najčešće su stvari koje su mi najviše pomogle bile besplatne. Prvenstveno je važno da žena zna da kaže "ne". A zatim da se prepustite terapiji smislom. Sreća dolazi iznutra."

14.50 - Sandra Bjelac: "Emocionalna pismenost je različita od osobe do osobe. Ljudi sada malo više govore o svojim osećanjima, a češće se javljaju i psihoterapeutu. To još nije zadovoljavajuće. Važno je znati da mentalno zdravlje treba da se neguje kao i higijena usne duplje. Ljudi treba da shvate da svaka emocija ima svoju funkciju, kao i da one mogu biti prijatne i neprijatne. Veliki broj ljudi ne zna da su im sve emocije prijatelji koji im ukazuju na stanje organizma ukupno. Mentalno zdravlje i psihijatrijska oboljenja su različite stvari i odatle bi trfebalo početi."

14.44 - Olga Vasić: "Žene su danas pod pritiskom i nemaju kada da se bave sobom, a to je neophodno. Vežbanje je na prvom mestu. U zavisnosti od toga da li je prijemčivija za molitvu ili medicinu žena treba da odabere taj mir koji ovi rituali donose. Hranite se dobrim mislima."

14.41 - Lela Trninić: "Štetne emocije su dugotrajne emocije koje ne prepoznajemo, naša kognitivna komponenta ne funkcioniše kako treba, a to je aleksotimija. Emocije koje kratko traju nisu opasne po zdravlje. Ali kada se osoba nađe u unutrašnjem konfliktu, onda počinju da se menjaju hormoni, a dolazi i do bolesti. Emocije treba staviti u realne okolnosti i da ih stavimo u određen kontekst, te da onda pravimo strategiju kako da se izvučemo iz problema."

14.37 -  Irena Popović: "Najčešće se ljudi obraćaju lekaru kada su disfunkcionalni. Treba da naglasim da je teško prepoznati neke emocije, pa je moja preporuka da se obratite psihoterapeutu već danas!"

14.35 - Nevena Nikolić: "Emocije mogu da budu okidač za razne vrste tegoba. Tuga jeste normalna emocija, ali trebalo bi da znamo da to ne treba drugo da traje. Depresija je maligna tuga, a tada treba da se javimo psihologu i odredimo granicu između tuge i depresije."

14.30 - Dragana Bačanek: "Ja nisam imala stanje šoka, pošto sam očekivala bolest. Pozabavila sam se svojom psihom, jer sam znala da je to ključ mog izlečenja. Lekari su radili ono što je potrebno na telu, ali pravo lečenje kreće posle bolnice."

14.27 - Sandra Bjelac: "Kada pacijent dobije informaciju da boluju od maligne bolesti, onda je prva reakcija stanje šoka. Bitni su i spoljni faktori, odnosno stanja i dobi u kojoj se žena nalazi. Druga faza je reakcija. Tada je važan psihijatar. Treća faza je faza integracije."

14.24 Olga Vasić: "Alternativne tehnike kojima se kontrolišu emocije kroz različite metode mogu da preduprede loše zdravstveno stanje. Preporučujem ljudima da na taj način otklanjaju stres, pogotovo hroničan."

14.17 - Irena Popović: "Anksioznost je nešto što možda i prethodi oboljevanju od mnogih bolesti, pa samim tim i od karcinoma. Posebno je izražena kod ljudi koji su skloni potrebi o samopotvrđivanju i potvrđivanju od drugih."

Učesnici panela su dr Irena Popović, specijalista psihijatrije u KPB "Dr Laza Lazarević", dr Lela Trninić, specijalista psihijatrije Dispanzer za mentalno zdravlje Zemun, dr Olga Vasić, spec. fizikalne medicine Dom zdravlja Palilula i psihoonkolog Sandra Bjelac, Institut za onkologiju i radiologiju Srbije, kao i Dragana Bačanek, žena koja je pobedila rak dojke i koja je spremna da ohrabri sve žene i da svoje iskustvo podeli sa njima u aktuelnom broju magazina Lepa&Srećna.

Moderator: Žaklina Milenković, glavna urednica magazina Lepa&Srećna

PANEL III - EMOCIONALNO ZDRAVLJE ŽENA - početak panela

PANEL II - NAJČEŠĆA ŽENSKA OBOLJENJA - kraj panela

U ovom panelu govore Snežana Bošnjaković, direktorka Centra za onkologiju u radiologiju Kragujevca, prof. dr. Miljko Ristić, kardiohirurg, asist. dr Dijana Perović, Institut za humanu genetiku, Milka Raičević, nutricionista DZ Palilula i Željko Jović, direktor UNIQA zdravstvenog osiguranja.

13.05 - Snežana Bošnjaković: "Značaj navika u ishrani je nesporan, ali ljudi se češće okreću alternativnim rešenjima, jer postoje problemi još uvek u sistemu lečenja. U toj alternativnoj metodi lečenja, očajni pacijenti često greše jer se služe dezinformacijama kojih je mnogo."

13.02 - Željko Jović: "Kada nastupi određeni zdravstveni problem, tada polisa osiguranja ne može biti izdata. Zato je važno misliti o svom zdravlju na vreme. Mladi ljudi sve češće osiguravaju svoje zdravlje, a to nam govori da su svesni rizika koji postoje u savremenom svetu."

12.56 - Milka Raičević: "Nutritivna anamneza se jako teško uzima, jer ljudi često nisu iskreni ni prema sebi, a kamoli prema lekarima. Kada i dođe do saradnje, stvara se program ishrane od lakše varljivih namirnica. Preporučuje se bobičasto i koštunjavo voće."

12.48 - Dijana Perović: "Razgovor sa pacijentom i anamneza su najvažniji u relaciji doktor - pacijent. Tada je poznato na šta treba obratiti pažnju i šta testirati. Treba predočiti pozitivne i negativne efekte testiranja. Nakon toga se obavlja genetsko testiranje i analiza koji nam omogućavaju da dođemo do saznanja o mutacijama."

12.45 - Miljko Ristić: "Stres je kod žena najbitniji faktor koji utiče na pojavu angine pektoris."

12.41 - Snežana Bošnjaković: "Multidisciplinarni je i tim stručnjaka koji se bave karcinomom, ali multidisciplinarni je i organizam pacijenta. Trebalo bi da se setimo zdrave ishrane pre pojave raka, pre svega. Žena je izložena većem oboljevanju zbog savremenog načina života, ne možemo da pripremimo zdrave obroke ni za porodicu ni za sebe. Onda dolazi do hroničnog stresa. Mladi ljudi žure da u svemu učestvuju, pa se tako dešava da i oboljevaju ranije."

12.37 - Željko Jović: "Dobrovoljno zdravstveno osiguranje je spona između medicinske struke i korisnika koji očekuju adekvatan tretman. Činjenica je da državni sektor nema alternativu često kada su veliki zahvati medicinski u pitanju, ali kada su prevencija i prva pomoć, opšti pregledi u pitanju, onda je privatna delatnost velika podrška, a mi smo poveznica sa njima i obolelim osobama."

12.29 - Dijana Perović: "Rak jeste genetska bolest, ali nastaje i stečenom mutacijom. Poznato preko 50 vrsta heriditarnih oblika raka, te se može reagovati."

12.32 - Milka Raičević: "Gojaznost je najčešće oboljenje sa kojim mi se Srbi javljaju. Svako oboljenje počinje od tanjira, ali i put do ozbravljenja počinje od tanjira. Porodica preuzima osnovnu ulogu za zdravlje, a to je kontrolisana i izbalansirana koordinirana ishrana."

12.26 - Miljko Ristić: "Porast kardiovaskularnih oboljenja je sveprisutan i srčane bolesti su vodeće i kod nas (drugo mesto u Evropi). Žene se najčešće javljaju sa tegobama angine pektoris (na 4 muškarca 3 žene), dok se mlađe osobe javljaju zbog poremećaja srčanog ritma."

12.21 - Snežana Bošnjaković: "Kragujevac se, nažalost, statistički ne razlikuje od drugih gradova u Srbiji. Rak dojke, rak jajnika i rak grlića materice. Ove činjenice govore koliko su žene ugrožene. Svega tri do osam odsto žena ide na preventivne preglede. Kada pacijent dođe do onkologije, onda to više nije dobro zdravstveno stanje, pa je važno da se i mi kao doktori založimo da se radi na prevenciji."

12.19 - Kristina Džoković: "Srbija je svrstana u sam vrh statistike Evrope po broju obolelih od karcinoma, pa i raka dojke. U poslednjig dvadeset godina naša zemlja zauzima drugo mesto u Evropi po broju umrlih od raka dojke."

U ovom panelu govore Snežana Bošnjaković, direktorka Centra za onkologiju u radiologiju Kragujevca, prof. dr. Miljko Ristić, kardiohirurg, asist. dr Dijana Perović, Institut za humanu genetiku, Milka Raičević nutricionista DZ Palilula i Željko Jović, direktor UNIQA zdravstvenog osiguranja.

MODERATOR: Kristina Džoković, autorka i voditeljka, Video-produkcija AMG

PANEL II - NAJČEŠĆA ŽENSKA OBOLJENJA - početak panela

11.32 - VODAVODA - Topla voda i njen značaj za zdravlje, studija slučaja - kraj

11.33 - Gordana Peković Peruničić: "Dehidracija takođe može da bude razlog stvaranja karcinoma. Oksidativni stres treba minimalizovati. Mineralna voda je antioksidant. Unos vode je od suštinskog značaja za sve metaboličke procese u organizmu. Treba obratiti pažnju i na kvalitet vode. Takođe, voda na prazan želudac i to topla je najpreporučljivija. Voda osllobađa toksine iz organizma"

Predavač: dr Gordana Peković Peruničić, internista-nefrolog

11.32 - VODAVODA - Topla voda i njen značaj za zdravlje, studija slučaja - početak

PANEL I PREVENCIJA I REPRODUKTIVNO ZDRAVLJE - IZAZOVI ŽENA SRBIJE U 21. VEKU - kraj panela

U ovom panelu govore prof. dr Ljubić Aleksandar, specijalista ginekologije i akušerstva, MediGroup, Mina Tadić, direktorka korporativnih komunikacija kompanije Nectar, predstavljajući i fondaciju Nije svejedno, prof. dr Željko Miković, direktor GAK–a "Narodni front" i ass. dr sc. med. Zorka Inić iz Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije.

MODERATOR: Jasmina Antonijević Milošević, urednica, Adria MediaGroup

11.20 - Željko Miković: "Problem štitne žlezde jeste upravo pojava antitela koja su usmerena protiv organizma žena, a to onda stvara problem i u trudnoći. Danas se gotovo sve žene u prvim mesecima trudnoće šalju na kontrolu štitne žlezde, a onda se u skladu sa rezultatima reaguje. Uskoro će doći vreme gde će svaki pojedinac koji to želi imati mogućnost da ima svoj genom, odnosno da zna kakva mu je genetska struktura. Imaćemo svi svoju genetsku ličnu kartu, te ćemo znati na šta treba da obratimo pažnju."

11.16 - Aleksandar Ljubić: "Podmlađivanje jajnika biološkom metodom je novina i važno je za buduće roditelje. Inovacije jesu upravo biološke terapije, to su terapije raznih bolesti ćelijama i ćelijskim delovima. Ovo je važno za tretiranje bolesti reproduktivnih organa jednako kao i za stvaranje podmlađenih jajnih ćelija."

11.13 - Mina Tadić: "Fondacija Nije svejedno inicira da se više govori o temi vantelesne oplodnje. Jedan od naših važnih projekata bila podrška rekonstrukciji klinike za vantelesnu oplodnju na GAK "Narodni front". Parovima treba i tehnološka, ali i psihološka pomoć. Strukturno se bavimo ovom temom, otvaramo savetovališta za vantelesnu oplodnju. Uskoro očekujte i nacionalni besplatan broj telefona za parove koji imaju problem sa začećem, kao i vodič za vantelesnu oplodnju."

11.19 - Zorka Inić: "Neophodno je da žene idu na redovne preglede, do 40. godine kliničke preglede, posle 40. i na mamografske. Ukazala bih i na izazov za svakog hirurga - nepalpabilne lezije -  male promene, odnosno prekanceroze. Takođe, ako postoje BRCA mutacije, samopregledi treba da počnu već u 18 godini, a od 20 godine neophodan je i ultrazvuk. U našoj praksi imamo i 70 do 75 žena godišnje koje su mlađe od 40 godina.

11.07 - Aleksandar Ljubić: "Napori vezani trudnoću se odnose na period i pre začeća. Kvalitetna ishrana i život doprinose i trudnoći i ukupnom reproduktivnom zdravlju žena."

11.00 - Željko Miković: "Vantelesna oplodnja je u Srbiji na najsavremenijem nivou. Često se desi da prvo dete bude iz vantelesne oplodnjem, a kasnije se deca rađaju prirodnim putem. To govori o nivou stresa kod žene. Tada imuni sistem pada. Psiholog je ključan u prevenciji svih bolesti. Kompikacije na zdravstvenom nivou tokom trudnoće postoje i ne treba ih zanemariti, ali predstavljaju 10 odsto. To je dodatni problem koji pravi stres ženi, a može doći i do prevremenog porožaja. Hronični stres predstavja rizik i za bolesti raka."

10.55 - Aleksandar Ljubić: "Vantelesna oplodnja ima protokole gde se smanjuje rizik od pojave raka dojke kao nuspojave procesa začeća. Psihički faktor postojanja ogromnog stresa predstavlja danas veći nepovoljni faktor po zdravlje"

10.53 - Zorka Inić: "12 meseci dojenja umanjuje rizik od pojave raka dojke za 40 odsto."

10.50 - Mina Tadić: "Fondacija Nije svejedno pokušava da seminarima i predavanjima raširi svest o važnosti prevencije:"

10.46 - Aleksandar Ljubić: "Hormonalna terapija pre i tokom trudnoće može da utiče na pojavu raka dojke, ali je genetska sklonost daleko važnija. Problem je što se žene jako kasno javljaju na vantelesnu oplodnju, pa je neophodna hormonalna terapija, a onda dolazi do drugih komplikacija sa opštim zdravljem."

10.39 - Željko Miković: "Danas se problemu neplodnosti sve više pridaje pažnja. Tako na vantelesnoj oplodnji imamo i više mladih žena koje nemaju dovoljno strpljenja da sačekaju prirodno začeće, a ali i onih koji imaju više od 40 godina i pokušavaju da zatrudne. Kada do trudnoće dođe, ona se smatra normalnom, a rizici su isti kao i posle prirodnog začeća i oni zavise od godina trudnice."

10.37- Aleksandar Ljubić: "Medicina je postala kombinacija tehnologije i znanja, ali je važno apelovati da ljudi odlaze redovno na skrining. Zabrinjava činjenica da smo i pre trideset godina imali skrininge, a danas je tek malo veći broj onih koji se odazivaju. Ceo svet se promenio kad je reč o medicini, a u svesti našeg stanovništva kao da se nije promenilo ništa."

10.34 - Zorka Inić: "Oboljevanje od karcinoma u svetu je u porastu, ali se broj smrtnih ishoda smanjuje. Prognoze su naročito dobre  ako se bolest otkrije na vreme, u prvoj i drugoj fazi. Zato je neophodno staviti akcenat na primarnu i sekundarnu prevenciju. Treba znati da žene koje rađaju nakon 30. godine imaju za 30 odsto veći rizik od raka dojke."

U ovom panelu govore prof. dr Ljubić Aleksandar, specijalista ginekologije i akušerstva, MediGroup, Mina Tadić, direktorka korporativnih komunikacija kompanije Nectar, predstavljajući i fondaciju Nije svejedno, prof. dr Željko Miković, direktor GAK–a "Narodni front" i asis. dr sc. med. Zorka Inić iz Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije.

10.30 - PANEL I - PREVENCIJA I REPRODUKTIVNO ZDRAVLJE - IZAZOVI ŽENA SRBIJE U 21. VEKU - početak panela

Generalni sponzor je VODAVODA, institucionalni pokrovitelj konferencije je Ministarstvo zdravlja Republike Srbije, a prijatelji konferencije su Nectar, UNIQUA osiguranje i Kabinet ministra bez portfelja zaduženog za demografiju i populacionu politiku, Proton system.

Gostima konferencije obratili su se u uvodnom delu Žaklina Milenković, glavna urednica magazina Lepa & Srećna, prof. dr Slavica Đukić Dejanović, ministarka bez portfelja zadužena za demografiju i populacionu politiku i prof. dr Berislav Vekić, državni sekretar Ministarstva zdravlja.

Više o celoj konferenciji i njenim panelima, pročitajte ovde!

Izvor: Kurir