Koji su najčešći razlozi zbog kojih se Beograđanke najčešće obraćaju ovom Centru za pomoć, kao i o savetima za prevazilaženje stresa #bgantistres, u vremenu u kom se nalazimo, razgovarali smo sa Zoranom Filipović, specijalistom medicinske psihologije i porodičnim psihoterapeutom.

"Javljaju nam se ljudi različitog uzrasta, obrazovnog nivoa i socio-ekonomskog statusa, sa najrazličitijim spektrom problema. Dolaze zbog tzv. problema svakodnevnog života - teškoća u prevazilaženju porodičnih kriza, problema na poslu, otežane adaptacije na nove uslove u životu, ali i simptoma vezanih za različite vrste strahova, depresiju, anksioznost, panične napade i slično. Mladi ljudi obično traže savete u vezi teškoća koje su karakteristični za njihov uzrast, kao što su problemi u učenju, sa vršnjacima, emotivnim vezama ili roditeljskim zahtevima.

Stres kao okidač za mnoge bolesti

Opšte je poznato, u laičkim i stručnim krugovima prihvaćeno, da postoji povezanost između stresa i razvoja mnogih bolesti, a danas slobodno možemo reći da oboljenja od virusa do karcinoma imaju psihosomatsku osnovu.

"Psihoanalitičar Franc Aleksander je, početkom 20. veka, povezao stres sa sedam psihosomatskih bolesti - povišen arterijski pritisak, gastroduodenalni ulkus, ulcerozni kolitis, hipertireoza, bronhijalna astma, hronični reumatoidni poliartritis, neurodermatitis. Novija istraživanja u oblasti psihoneuroimunologije sugerišu da su možda sve bolesti u osnovi psihosomatske, jer ukazuju da stresogeni faktori značajno narušavaju imuni sistem jedinke, posebno kada govorimo o hroničnom stresu. Međutim, pojava bolesti naravno nije uslovljena samo prisustvom stresa, već i mnogih drugih faktora kao što su nasleđe, različita psihološka iskustava, socijalni uticaji, uslovi i kvalitet života i generalno, kultura življenja. Svi ovi faktori oblikuju našu reakciju na stres od koje zavisi i ishod iste, odnosno da li ćemo biti na putu ka bolesti ili pak na putu rasta, razvoja i sazrevanja ličnosti" objašnjava naša sagovornica.

Naučite da kažete NE

Sve ono što je drugačije, u kvalitativnom i/ili kvantitativnom smislu, u odnosu na naše uobičaje obrasce i načine funkcionisanja je znak upozorenja. To mogu biti najrazličitije smetnje, od teškoća u koncentraciji i pažnji, osećaja nelagodnosti, napetosti (posebno u mišićima u predelu glave, vrata i leđa), manjka energije, doživljaja iscrpljenosti, teškoća sa apetitom i snom, zatim strepnja, razdražljivost i slično.

"Samospoznaja je temelj upravljanja stresom. Ključno je da poznajemo i poštujemo granice svoje ličnosti, da naučimo da kažemo NE, da pravimo razliku između "moram", "treba da" i "želim", da izbegavamo sve što podiže nivo stresa, od ljudi do tema koje nam ne prijaju, odnosno da razvijamo aktivnu brigu o sebi. Procena u kojoj meri stvari koje se događaju zavise od nas, takođe je korisna, pomaže da napravimo balans između akcija koje preduzimamo da bismo napravili promene i prihvatanja stvari koje ne možemo da promenimo.

Izazovi za žene u velikom gradu

Zahtevi savremenog života i posebno život u velikom gradu stavljaju pred ženu mnoge izazove. Nije lako naći balans između ove dve važne stvari, ali dobra organizacija, pravljenje prioriteta, odustajanje od perfekcionizma i želje da baš sve kontrolišemo u svom životu mogu biti od velike pomoći. A da li se od žena zaista očekuje da budu uspešne na svim poljima?

- Mislim da je to kombinacija usađenih porodičnih, društvenih, kulturoloških očekivanja, naše nemoći da odustanemo da ih ispunjavamo i autentične potrebe za samoostvarenjem. Problemi često nastaju upravo zbog naše nemoćni da u toj šumi želja, ciljeva i stremljenja razaznamo za čim naše biće žudi, s jedne, i onoga što nam je nametnuto, sa druge strane.

Postoje neke opšteprihvaćene i kulturološki uspostavljene norme šta je "očekivano i normalno" u određenim životnim fazama, a zanemaruje se činjenica da smo svi različiti i da ono za šta je neko spreman u svojim 20-tim godinama života, neko će biti tek kasnije u životu, a neko možda neće biti spreman nikada.

Važno je znati da to nije ni strašno ni neprihvatljivo. Ono što jeste strašno je kada se pretvaramo u unutrašnje goniče da se nešto "mora" ili "da tako treba", a da prethodno nikada nismo preispitali šta zaista mislimo ili kako se sa tim zahtevima osećamo. To je "greh" koji svako od nas čini prema sopstvnom biću koji ima posledice na naš doživljaj ispunjenosti, zadovoljstva i sreće u životu.

Moji izvori energije

Zoranu smo pitali šta nju čini srećnom i kako se ona bori protiv stresa?

"Srećnom me čine razni, sitni i svakodnevni izvori zadovoljstva koje pronalazim u susretima sa dragim osobama, kratkim odmorima u toku radnog dana, čitanju neke zanimljive knjige, šetnji, slušanju muzike koju volim, u pozorišnim predstavama, kao i brojnim drugim stvarima koje su ujedno i moji izvori energije za prevazilaženje svakodnevnih stresnih situacija."

Brinite o sebi da biste bile dobre i drugima

Savet Beograđankama kako da budu uspešne, srećne, ispunjena i zadovoljne u gradu koji vole:

"Nađite vreme za sebe, jer upravo je vreme ono šta nam danas najviše nedostaje. Iskoristite ga da pobegnete od dnevne rutine u sitna zadovoljstva za koja znate da vam prijaju. Razvijajte zdrave navike, počev od ishrane, sna, fizičke aktivnosti preko uključivanja u razne kulturne, društvene i/ili duhovne aktivnosti. Aktivnom brigom o sebi, postajemo izvor pravog i zdravog oslonca i za svoje bližnje. I, naravno, budite otvorene za razne prijatne susrete i iznenađenja koje naš grad u izobilju nudi."

Antistres za moderne Beograđanke

Tekst je objavljen u sklopu projekta "Antistres za moderne Beograđanke" koji je sufinansiran iz budžeta Grada Beograda, Gradske uprave grada Beograda, Sekretarijata za informisanje.

Tekst: Vesna Stanimirović

Izvor: Lepa & Srećna