S obzirom na to da kod gojaznosti postoje hormonski poremećaji na reproduktivnim organima, izraženi su i poremećaji fertiliteta, odnosno plodnosti kod gojaznih muškaraca i žena.

Gojaznost i anoreksija su poremećaji uhranjenosti koji dovode do opšteg remećenja zdravlja pojedinca. Važno je napomenuti da gojaznost nije samo estetski problem, već pre svega zdravstveni. Masno tkivo, naročito ono u predelu struka, produkuje niz hormona i supstanci koje deluju na nivou krvnih sudova i unutrašnjih organa.

Kao komplikacija gojaznosti nastaju: bolesti gastrointestinalnog trakta, kardiovaskularnog i respiratornog sistema, abnormalnosti reproduktivnog sistema, poremećaj nervnog i imunološkog sistema, takođe i bolesti kože, oka. Javlja se metabolički sindrom, šećerna bolest tipa 2, hipertenzija (visok krvni pritisak) i dislipidemije (povećana količina masnoća u krvi, uz snižen nivo „dobrog“ holesterola), poremećaj na nivou cirkulišućih hormona.

Kod gojaznih osoba su češće hirurške komplikacije, potom artritis i artroza (oboljenja zglobova), ali i neke maligne bolesti, kao što su: karcinom dojke, ženskih polnih organa, debelog creva, žučne kesice, bubrega i prostate.

Moguće teškoće

Kod žena su česti izostanci menstruacije, neredovan ciklus, ciklusi bez ovulacije, sindrom policističnih jajnika, sterilitet. Kod gojaznih trudnica su češće gestoze (bolesti trudnoće koje karakteriše otok, belančevine u urinu i povišen arterijski pritisak), abnormalni položaji placente (posteljice) i ploda, kao i problemi na porođaju.

Kod muškaraca, usled gojaznosti češće postoji usporena spermatogeneza (stvaranje muških polnih ćelija). Pothranjenost i anoreksija, koje su praćene naglim gubitkom u telesnoj masi, zbog smanjenja masne mase dovode kod žena do izostanka menstrualnog ciklusa i privremene sterilnosti. Ukoliko se anoreksija ne leči, može da dovede do trajnih posledica po celokupno zdravlje.

Zalogaji koji leče

Ishrana je jedini i najvažniji lek u lečenju gojaznosti. S obzirom da hrana mora da bude upotrebljena kao lek, to znači: da ima dozu - to jest određenu količinu, redovno vreme uzimanja (vreme obroka) i utvrđen sastav (izbor namirnica i način na koji je spremljena).

Pravilna ishrana se prilagođava pojedincu: energetski i nutritivno, njegovom zdravstvenom stanju, navikama, fizičkoj aktivnosti i poslu kojim se bavi. Ono što je najvažnije, pravilnu ishranu treba prihvatiti kao stil života, sprovoditi je doživotno i biti motivisan za to. Dovođenjem organizma u stanje dobre uhranjenosti - kako kod žena, tako i kod muškaraca, moguće je da se postigne dobar hormonski balans i poveća plodnost.

Zdravlje je neprikosnoveni motiv za sve nas, tako da pravilna ishrana i redovna fizička aktivnost treba da budu životni stil svakog savremenog čoveka.

Tekst: Žaklina Milenković

Izvor: Lepa & Srećna