Još
Ostalo

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

VELIKE VRUĆINE I PROMENE TEMPERATURE MOGU DA VAS UBIJU: evo čije zdravlje je najviše ugroženo zbog uticaja vremena

Na uticaj vremena i nagle promene temperature osetljivo je čak 13 grupa bolesnika! Evo kojih...

  Izvor: Foto: Shutterstock

Odavno se zna da meteorološke prilike imaju veliki uticaj na zdravlje svih. Pogotovo kada je reč o drastičnim vrelinama koje danima ne jenjavaju ili naglim temperaturnim kolebanjima. U ovakvim okolnostima posebno trpe srčani bolesnici, koji često imaju osećaj kao da dišu na "škrge". Bez obzira na sve, priličan broj se oglušuje o savete lekara i pod izgovorom "ma nije mi ništa" izlaze van kuće kada to nije uputno, prkoseći i suncu i zdravlju. Posledice ovakvog ponašanja često su očekivane. Pad na ulici, pozivanje lekara, dolazak ambulantnih kola uz zavijajući zvuk sirena i odvođenje u bolnicu. Međutim, ima i onih koji baš i nemaju toliko sreće i gde je smrt brža od Hitne pomoći.

Ističući da od tegoba izazvanih promenama vremena pati gotovo polovina svetske populacije, kardiolog dr sci. med. Slavica Radovanović iz KBC "Dr Dragiša Mišović - Dedinje" kaže:

- Nagle vremenske promene prisutne su u poslednjih desetak godina. Godišnja doba se smenjuju bez prelaznih razdoblja, a dnevne razlike u temperaturi ponekad iznose i 15 do 20 stepeni. Velika vrućina nastala naglo i u neuobičajeno doba godine, kao što je bilo u proteklim nedeljama, odražava se i na zdrav, a naročito na bolestan organizam. Na uticaj vremena osetljivo je čak 13 grupa bolesnika. Prednjače srčani, odnosno hipertoničari, bolesnici sa aritmijom, anginom pektoris i srčanom insuficijencijom.

PROČITAJTE JOŠ: LAKE VEŽBE ZA NATEČENE NOGE: bolja cirkulacija i lekovi koji skidaju otoke na zglobovima

Šta se u takvim okolnostima dešava?

- Srce i krvni sudovi srčanih bolesnika, kao i mozak, veoma su osetljivi na nagla variranja temperature, što uslovljava pojavu brojnih neprijatnih simptoma. Kod pacijenata sa cerebrovaskularnom bolešću može doći do nesvestice, vrtoglavice, migrene, poremećaja vida, a u težim slučajevima i do nastanka moždanog udara, odnosno šloga. S druge strane, oboleli od kardiovaskularnih bolesti mogu da osete nedostatak vazduha, gušenje, stenokardiju, odnosno bolove u grudima. Može da dođe i do pada pritiska, ubrzanog i nepravilnog rada srca, pojave aritmije, opšte slabosti i malaksalosti, umora...

Na šta ovi simptomi konrektno ukazuju?

- Oni su, zapravo, posledica negativnih uticaja visoke temperature na organizam. U vrelim danima povećan je gubitak tečnosti, a zbog pokušaja da se organizam "hladi" dolazi do značajnog širenja krvnih sudova na koži. Posledica ovih, u osnovi fizioloških procesa je pad krvnog pritiska zbog gubitka tečnosti i elektrolita. Do pada krvnog pritiska dolazi i zbog "preraspodele" krvi u te proširene krvne sudove. U takvim okolnostima smanjuje se dotok krvi do vitalnih organa srca i mozga, ali i do perifernih delova, mišića ruku i nogu. Kada se ovako nešto dogodi zdravi osećaju malaksalost, iscrpljeni su, umorni, nesposobni za fizičke aktivnosti. Kod hroničnih bolesnika navedene tegobe su intenzivirane.

Kliknite OVDE da pročitate nastavak teksta!

Ovo ne smete propustiti

Komentari 0

Komentar je uspešno poslat.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Najnovije