Ples najčešće doživljavamo isključivo kao zabavu, a retko kao odličnu psihofizičku aktivnost. Pokazalo se da tokom plesa telesni doživljaji deluju jače od reči, strah nestaje, samopouzdanje raste, budi se hrabrost... Sve je više dokaza da ples blagotvorno deluje ne samo na psihu već i na celokupno zdravlje. Dok plešemo mašemo rukama, pokrećemo noge, mrdamo bokovima, znojimo se. Ples sagoreva kalorije, poboljšava cirkulaciju, učvršćuje i jača mišiće, pa čak i poboljšava rad srca.

PROČITAJTE VIŠE: Ples i čitanje su dobri za zdravlje

Iako je ples kao način izražavanja poznat vekovima, tek nedavno je okarakterisan kao oblik terapije. Potvrđeno je da jača vezu tela i uma i da se preko pokreta tela poboljšava psihičko i fizičko zdravlje organizma.

- Kao ekspresivni oblik terapije, počiva na verovanju da postoji direktna povezanost između kretanja i emocija, a krajnji cilj je zdrav balans i osećaj celovitosti emocionalnih, kognitivnih, socijalnih i fizičkih aspekata ličnosti - kaže Verica Kozarev-Klarić, diplomirani psiholog i član baletskog ansambla Srpskog narodnog pozorišta.

U teoriji plesom polazi se od ideje da pokret odražava celokupnu ličnost, i sadrži simboličku funkciju koja može biti dokaz nesvesnih procesa.

PROČITAJTE VIŠE: Nova terapija: lekovito putovanje kroz emocije

- Iako je preventivno unapređena na smanjenje stresa, terapija plesom je delotvorna kao pomoć pri lečenju drugih bolesti, kao što su autizam, smetnje pri učenju, mentalna retardacija. Kod gluvih i nagluvih osoba smanjuje osećaj izolacije, a u slučaju slepih i slabovidih deluje na poboljšanje telesnog imidža, motornih veština i lične svesti. Starim osobama pruža mogućnost socijalne interakcije, ublažava strah od usamljenosti i izolacije - tvrdi Verica Kozarev-Klarić.

Brojne studije potvrdile su da se plesom istovremeno intenzivno oblikuje figura, poboljšava koordinacija, postajemo gipkiji, svesni svog tela, opušteniji i zadovoljniji.

Tekst: Žaklina Milenković