Prema nekim procenama, gotovo trećina ljudi na svetu ne spava onako kako bi trebalo – dubokim, mirnim i okrepljujućim snom koji traje oko osam sati, bez prekida. Poremećaj sna se ogleda u teškom uspavljivanju, čestom noćnom buđenju i ranom ustajanju ujutro iako za tim nema potrebe.

Kada se može reći da neko pati od nesanice? Prema ICD 10 klasifikaciji bolesti, ukoliko se neki od ova tri problema ponavlja tri noći nedeljno u toku tri meseca, utoliko je reč o nesanici odnosno insomniji. Na loš san može uticati i promena godišnjih doba, a najčešća je prolećna nesanica.

"Za to je odgovoran naš cirkadijalni ritam ili biološki sat, koji predstavlja ritam našeg života. On reguliše brojne procese u mozgu, poput metabolizma, nivoa hormona, telesne temperature i ciklusa budnosti i spavanja. Drugim rečima, on u toku noći obezbeđuje optimalnu dubinu i dužinu sna da bismo bili spremni za dnevne aktivnosti. Podešen je tako da funkcioniše i menja se zajedno s promenama u okruženju i s godišnjim dobima. Čak i naizgled mala promena u vidu dužeg ili kraćeg dana, izaziva neusklađenost biološkog sata, a samim tim i mnoge promene u ciklusu budnost–spavanje. To je posledica njegove nemogućnosti da se odmah prilagodi produženom trajanju dnevnog svetla, što je naročito izraženo u proleće", objašnjava Suzana Adžić, psihijatar u Klinici za psihijatrijske bolesti „Dr Laza Lazarević”.


Rituali za dobar san

Šta možemo učiniti da bismo kanalisali stres i normalizovali spavanje?

"Najpre treba bolje organizovati slobodno vreme, tako što ćemo duže boraviti u prirodi, više se kretati, družiti se s porodicom i prijateljima, pa čak i odvojiti neko vreme samo za sebe, kao vid relaksacije od niza stresova kojima smo izloženi svakoga dana. Takođe, važnu ulogu ima higijena sna, u vidu rituala koje je poželjno primenjivati svakodnevno. Dobar san je podjednako važan kao i uravnotežena ishrana i fizička aktivnost. Prilagođavanje prolećnom ritmu spavanja ogleda se u tome da ležemo u približno isto vreme; da preskočimo popodnevnu dremku ili, ako nam je baš neophodna, da ne traje duže od 45 minuta; da nam spavaća soba bude zamračena, provetrena i tiha; da izbegavamo alkohol, kofein i nikotin; da se neposredno pre spavanja ne zamaramo previše i da ne preteramo s gledanjem televizije ili upotrebom ostalih uređaja sa svetlećim ekranima", navodi Suzana Adžić.

Više o ovoj temi saznaćete u novom broju magazina Lepa&Srećna koji je na kioscima od 17. aprila.