- Bračna intimnost sama po sebi nije greh – pravoslavno učenje seksualni odnos smatra svetim u okviru braka.
- Tokom posta se supružnicima tradicionalno preporučuje uzdržanje, kao deo šireg duhovnog podviga i posvećenosti molitvi.
- Uzdržanje treba da bude zajednička odluka supružnika, a ne jednostrana zabrana ili razlog za pritisak i svađu.
Danas počinje Gospojinski post. Ovaj pravoslavni post uvek počinje 14. avgusta, na praznik Makaveja, a zavaršava se nakon tačno dve sedmice, 28.avgusta, proslavom praznika Uspenja presvete Bogorodice, koji je u narodu poznat kao Velika Gospojina.
Kada počne veliki ili neki od višednevnih postova, vernici se najčešće pitaju šta je dozvoljeno da jedu, a šta treba da izbegavaju. Međutim, pravoslavni post nije samo promena načina ishrane - on podrazumeva i duhovno uzdržanje, molitvu i nastojanje da se čovek udalji od greha i više posveti duhovnom životu.
Zbog toga se često postavlja i pitanje: da li intimni odnosi treba da budu deo uzdržanja tokom posta i da li su odnosi između supružnika tada greh?
Odgovor je nešto složeniji od jednostavnog "da" ili "ne".
Post nije samo uzdržanje od hrane
U pravoslavnom učenju, post ima širi smisao od odricanja od mesa, mlečnih proizvoda ili druge hrane. Njegov cilj je duhovno uzdržanje, molitva, borba protiv greha i rad na sebi. Pravoslavna tradicija zato naglašava da čovek ne treba samo da posti "od hrane", već i od grešnih misli, reči i postupaka. Zato se u kontekstu posta govori i o uzdržanju u bračnom životu.
U galeriji pogledajte predloge za posna jela koja će vam olakšati Gospojinski post:
Da li su bračni odnosi tokom posta zabranjeni?
U tradicionalnom pravoslavnom shvatanju, supružnicima se savetuje uzdržanje od bračnih odnosa tokom posta, naročito kada je cilj da se period posta provede u većoj molitvenoj i duhovnoj posvećenosti. Ipak, važno je napraviti razliku između crkvenog saveta o uzdržanju i tvrdnje da su bračni odnosi sami po sebi grešni.
Pravoslavno učenje brak smatra svetom zajednicom, a bračnu intimnost njenim sastavnim delom. Seksualni odnos u braku ne smatra se grehom sam po sebi.
Šta o tome govori apostol Pavle?
Jedan od najvažnijih biblijskih odlomaka kada je reč o ovoj temi nalazi se u Prvoj poslanici Korinćanima. Apostol Pavle govori da supružnici mogu da se uzdrže od bračnih odnosa na određeno vreme, uz zajednički dogovor, kako bi se posvetili postu i molitvi, nakon čega bi trebalo ponovo da budu zajedno.
Ovaj deo je važan jer pokazuje da uzdržanje nije zamišljeno kao jednostrana odluka jednog supružnika kojom bi drugom bilo uskraćeno bračno zajedništvo. Drugim rečima, uzdržanje tokom posta treba da bude zajednička odluka supružnika, a ne nametanje jednom od njih.
Da li je onda odnos tokom posta greh?
Ovde je važno izbeći previše pojednostavljen odgovor. Ako govorimo o bračnom paru, sama bračna intimnost nije grešna prema pravoslavnom učenju. Međutim, post je vreme pojačanog uzdržanja i duhovne discipline, pa se supružnicima preporučuje da se, kada mogu i kada se oboje sa tim saglase, uzdrže i od seksualnih odnosa. Zato nije precizno reći da je svaki bračni odnos tokom posta automatski greh niti da zbog jednog takvog odnosa "post više ne važi". Smisao posta je mnogo širi od ispunjavanja pojedinačnih pravila i podrazumeva rad na celokupnom duhovnom životu.
Šta ako jedan supružnik želi da posti, a drugi ne?
Ovo je posebno važan deo pitanja. Apostol Pavle upravo naglašava da uzdržanje treba da bude uz obostranu saglasnost. Supružnici ne bi trebalo da koriste post kao razlog za pritisak, kažnjavanje ili uskraćivanje drugoj osobi. Post bi trebalo da vodi ka većoj ljubavi, strpljenju, miru i zajedničkom približavanju Bogu, a ne ka svađama i udaljavanju supružnika.
Zbog toga se u ovakvoj situaciji ne može dati univerzalna formula koja će odgovarati svakom bračnom paru. Verniku koji ima nedoumicu može pomoći razgovor sa svojim sveštenikom, koji će uzeti u obzir njegove konkretne okolnosti i duhovni život.
Nije isto za monahe i bračne ljude
Važno je imati u vidu i da se pravila posta u pravoslavlju istorijski u velikoj meri oslanjaju na monašku praksu. Ona predstavljaju duhovni ideal, ali se ne primenjuju uvek na potpuno isti način na sve vernike. I sama pravoslavna literatura o postu naglašava da njegova pravila nisu cilj sama po sebi, već sredstvo za duhovno usavršavanje.
Zato je pogrešno posmatrati post kao spisak zabrana koje treba mehanički ispuniti. Suština posta nije u tome da čovek samo izbaci određenu hranu ili se odrekne određenog zadovoljstva, već da kroz uzdržanje, molitvu i rad na sebi promeni svoj odnos prema Bogu i drugim ljudima.
Na kraju, pravoslavni post nije takmičenje u tome ko će ispuniti više zabrana. Njegov cilj je da čoveka učini smirenijim, pažljivijim prema drugima i bližim Bogu. Zato se i pitanje bračnih odnosa tokom posta ne može odvojiti od šireg smisla posta, braka i međusobne ljubavi supružnika.
BONUS VIDEO