Miholjdan se, po crvenom kalendaru, obeležava 12. oktobra i posvećen je arhanđelu Mihajlu kao i svetitelju i velikom podvižniku hrišćanske vere Kirjaku Otšelniku.

Prema zapisima Vuka Karadžića, Miholjdan, Mioljdan i Sveti Miholj su po nazivi za Arhanđela Mihaila nastali među Srbima na prostoru Austrougarske. Tamo se, naime, izbegavalo da Srbi obeležavaju Mitrovske zadušnice koje su nastale pod uticajem ruske Crkve. Kao zadušnice su im određivane Mihajlovske, odnosne Miholjske, koje su padale u subotu pre rimokatoličkog praznika Arhanđela Mihajla. Kako su postale u tim krajevima uobičajene Miholjske zadušnice, tako je i praznik koji im sledi u narodu nazvan Miholjdan.

Običaj je da se na ovaj dan radi, što nije čest slučaj za pravoslavne praznike. Međutim, ne treba raditi u kući, već zapeti oko kuće. Verovanje je da Miholjdanom počinje prava jesen, pa treba uraditi sve po dvorištu što je potrebno da se pripremimo za zimu.

U nekim krajevima Srbije, ovaj dan se slavi i kao krsna slava.

Izvor: Lepa&Srećna