Doktorka Ana Stojanović, načelnik odeljenja pulmologije KBC "Dragiša Mišović", gostujući u emisiji "RTS Ordinacija", otkrila je da se najčešće, tokom čitave bolesti kovid-19, stetoskopom ne može čuti ništa, te na taj način otkriti upala pluća.

"Najčešće se tokom čitave bolesti ne čuje ništa stetoskopom, to je tipično za upale  pluća koje zahvataju potku pluća, dok je kod bakterijskih infekcija nalaz nedvosmislen. Mi smo naučili da prepoznajemo i minimalne promene na rendgenu, ali je često potrebno neko vreme da se promene pokažu, nakon četiri-pet dana od pojave simtpoma", kaže doktorka. "

Sars-cov-2 izaziva promene u čitavom organizmu, čitav organizam je zahvaćen i pati pod uticajem ovog virusa. To je sistemsko oboljenje. Bakterijske infekcije su obično lokalizovane, u jednom delu pluća se dešava proces koji je samoograničavajući, a kada je u pitanju korona, ti receptori koji privlače virus se nalaze svuda, pa se virus širi po plućima, srcu... Ćelije koje privlače virus nalaze se svuda."

Jako bitno pitanje, vezano za ovaj virus je i koja terapija će biti najefikasnija u suzbijanju, i dajem širenju virusa u organizmu. Kao i da li su antibiotici zaista efikasni kod korona virusa. "Ova bolest je samoizlečujuća, mi terapijom samo stvaramo uslove da se telo bolje izbori, svi znamo da antibiotici ne deluju. Evropski kongres pulmologa bio je u septembru, vodeća imena su se izjašnjavala o terapiji, antibiotik je pomenut kao pomoćna terapija. Lekar koji je o tome pričao rekao je da antibiotik ne deluje na viruse, ali nekada ne znate šta da uradite pa morate da pacijentu date antibiotik. Često je virus baza na kojoj se razvija neka bakterijskainfekcija, što se kod ove bolesti teško razgraničava i zato mi dajemo antibiotik koji u nekoj meri pomogne", istakla je doktroka.

Kada je u pitanju prenos virusa sa jedne osobe na drugu, doktorka je rekla sledeće: "Ono što kaže nauka odnosno studije koje su ispitivale veliki broj pacijenata u mnogim zemljama, to je da je čovek najzarazniji kada nema simptome. Kada dođemo u kontakt sa obolelim, koji između dva do pet dana nema simptoma - tada je osoba najzaraznija. Onaj ko je već oboleo, ne predstavlja više rizik jer se takva osoba obično već čuva.

Nakon pet dana se obično javljaju groznica, temperatura, drhtavica, jeza, problemi sa gornjim disajnim putevima, i mada ne uvek, narušeno čulo ukusa, mirisa. Zato se preporučuje da ispitate čulomirisa, mirisanjem limuna, pomorandže... Tada je moguće da se javi i osećaj dispnee, nedostatak vazduha, taj osećaj kao da vam neko sedi na grudima. To je već loš znak i pokazuje da su pluća zahvaćena u većoj meri".

U emisiji je bilo reči i o citokinskoj oluji. "Cilj našeg lečenja je da zaustavimo citokinsku oluju. Taj porast izvesnih supstanci u krvi, interleukin 6 i drugi interleukini, to je jedna poplava različitih hemijskih materija, nalet tih supstanci dovodi do inflamacije. Mi pratimo porast, oni su nam marker upale. Ti citokini slute na nastanak tromba, zato se daje heparin koji zapravo sprečava zgrušavanjekrvi", rekla je doktorka i dodala da je najteža komplikacija akutni respiratorni distres sindrom. "To ukazuje na vodu u plućima, nestajanje plućnog parenhima i nemogućnost da se gasna razmena vrši".

Još jedno je bitno pitanje, na koje je doktorka dala odgovor: "Zašto dolazi do umora, nemogućnosti da nešto uradite? Zato što ostaju ožiljci u određenom procentu, recimo jedna trećina obolelih lečenih u bolnicama ima sklonost ka fribrozi pluća. Narodski rečeno, to su ožiljci na plućima, koji nisu funkcionalni. To vodi do promena na srcu, i to onih trajnih".

 Izvor: RTS Ordinacija