Blaga zima a dosta snega je naklonjena svim voćnim kulturama, bilo je dosta snega što je poboljšalo količinu vlage u zemljištu i omogućilo voćarima koji nisu na vreme stigli da obave jesenju sadnju, da voće sade tokom čitave zime.

Prema rečima stručnjaka za voćarstvo iz lozničkog "Poljosaveta" Zlatice Krsmanović, sadnice ne teba stavljati ni u previše vlažno zemljište. Potrebno je sačekati da se ono malo prosuši ali uvek je bolje voće posaditi i u zimu, nego u proleće.

Prolećna sadnja je kako je pojasnila rizičnija, jer njeno odlaganje zbog vremenskih prilika, čestih kiša u proleće, dovodi do kretanja vegetacije, što prouzrokuje slabiji porast nakon sadnje i slabiji prijem sadnica.

Zemljište pre sadnje potrebno je dobro pripremiti, a rigolovanje (duboka obrada) oduvek se smatralo veoma korisnom merom za rast i razvoj biljaka.

Krsmanovićeva je ukazala i na značaj kupovine sadnica iz proverenih rasadnika sa postojećom dekleracijom. "Rupe bi najbolje bilo iskopati nekoliko nedelja pre sadnje i to uvek u pravcu reda. Na samoj parceli izvršiti detaljan pregled sadnica, rezidbu korena i na kraju tretiranje korena sa smesom od gline i goveđe balege, razblaženo sa vodom.", objašnjava ona.

Sadnica mora biti dobro pripremljena pre stavljanja u zemlju, korenov sistem skraćen na oko 30 centimetara od korenovog vrata, dobro raspoređen u zemljištu, kako bi imao što veći i bolji kontakt sa tlom i tek tada pristupiti zatvaranju rupa.

Najbolje je đubrivo pomešano sa zemljom, staviti na dno rupe, preko toga još jedan sloj zemlje pa tek onda sadnicu. Jako je bitno izbeći kontakt korena sa đubrivom jer to može izazvati njegova traja oštećenja.

Kako je navela, odmah nakon sadnje, obavezno zalijte sadnice radi boljeg kontakta korena i korenovih dlačica sa zemljištem, a skraćivanje sadnica na željenu visinu obavite neposredno pred kretanje vegetacije. Poželjno bi bilo sadnice tretirati sa nekim fungicidom u cilju zaštite mlade sadnice od bolesti i patogena.

S obzirom na trenutne vremenske prilike, osnovno đubrenje, stajnjakom ali i mineralnim đubrivima možete raditi ovih dana. Savremena đubriva, sadrže lakopristupačan fosfor i kalijum zato se u zeljište mogu unositi i u februaru i martu ali uvek pred kretanje vegetacije.

Kada krene vegetacija u obzir dolaze samo azotna đubriva, koja će da pojačaju bujnost biljke i doprinesu njenom bržem rastu.

Blaga zima sa dosta snega, omogućila je odlične uslove voćnim kulturama u lozničkom kraju i za sada se može reći da su u odličnom stanju. Veoma često, u ovim krajevima, velike probleme prave kasni mrazevi, koje šljivu, kajsiju i breskvu oštete i u fazi cvetanja i precvetavanja.

Tekst: Jelena Gajić Đokić

Izvor: Agroklub