„Kada se oglasi kukavica, počinje proleće“, jeste narodno verovanje. A ko se od sredine aprila ne raduje njenom umilnom pevanju koje se može nadaleko čuti!
Mužjaci se pre svega oglašavaju prepoznatljivim zovom kojim, kada se sredinom aprila vrate iz Afrike, privlače ženke. Kada se par pronađe, počinje strategija produženja vrste, koja je u ovim delovima Evrope jedinstvena: kukavica polaže svoja jaja u tuđa gnezda i drugim pticama prepušta uzgajanje i podizanje svojih mladunaca. Posle parenja ženka ne gubi vreme i užurbano traga za gnezdima crvendaća, bele pastirice, jezerskog vrapca ili carića.

Ona tada najpre bira one vrste ptica koje su i nju samu podigle i prehranile u mladosti. Gnezda hraniteljskih ptica trebalo bi da su već napravljena, da se u njima već nalaze jaja i da su na skrovitom mestu. Mužjak često odbija ostale ptice, dok ženka u nekoliko sekundi položi jaje u gnezdo. Da bi se broj slagao, uzima jedno od tuđih jaja ili ga pojede! U jednoj sezoni ženka leže jaja ukupno od devet do 12 puta, nekada čak po 25 komada.

Razlog ove „kukavičje” strategije roditelja najverovatnije je njihov kratak boravak u regionu gde se jaja legu i tamošnja konkurencija ptica pevačica. S polaganjem jaja u napravljena gnezda one ce uštedeti traganje za određenim terenom, vreme neophodno za gradnju gnezda i za uzgajanje mladunaca. I pored toga kukavice se ubrajaju u grupu ugroženih vrsta. Članovi udruženja za zaštitu ptica bore se za očuvanje njihovog prirodnog okruženja, da ova ptica selica ne bi uskoro živela samo u dečjim pesmicama.

Inače, pod nazivom kukavičji cvet poznata je livadska biljka Cardamine pratensis. Zovu je još i penasti cvet jer formira penastu izlučevinu na stabljikama i lišću. U stvari, tu penu u proleće pravi larva jedne vrste skakavca.