Jednačina prema kojoj je treći ponedeljak u januaru proglašen najdepresivnijim danom u godini, u obzir uzima niz faktora kao što su vreme, motivacija i potreba za kretanjem, a istraživanje je sproveo i do rezultata došao Klif Arnal, psiholog univerziteta u Kardifu. S druge stane, mnogi stručnjaci tvrde da tzv. „nesrećni ponedeljak“ ne postoji i da je matematika na kojoj je Arnal bazirao svoju formulu besmislena. U svakom slučaju ne dozvolite da vas baš tog dana obuzme loše raspoloženje.

Kao najčešći krivci zimske depresije navode se kratki i mračni dani, i smanjena količina dnevnog svetla i sunčevih zraka tokom zimskih meseci zbog koje se stvara manja količina vitamina D u organizmu. Iz istog razloga je smanjeno i lučenje neurotransmitera serotonina - hormona sreće, čije slabije lučenje može dovesti do osećanja mentalnog nezadovoljstva i potištenosti.

Simptomi zimske depresije:

Većina ljudi je tokom zime lošijeg raspoloženja, ali neke hvata i prava depresija sa sledećim simptomima:

•    loše raspoloženje, smanjen interes za aktivnosti koje inače donose prijatnost;
•    slaba koncentracija;
•    gubitak energije i osećanje umora;
•    stomačne tegobe i veća podložnost infekcijama;
•    predugo spavanje (obično produženo za 4 sata ili više, svakog dana);
•    povlačenje iz socijalnih kontakata, osećaj usamljenosti i napuštenosti;
•    smanjena seksualna želja;
•    izražena želja za slatkišima, naročito u večernjim satima.

Zimi je sezonska depresija, osim nedostatka sunčeve svetlosti, uslovljena i drugim faktorima koji utiču na naše raspoloženje. Jedan od njih su i praznici kada osobe koje nemaju porodicu ili nekog bliskog osećaju dodatnu usamljenost i frustraciju. Nekada su samo starije osobe osećale tegobe prouzrokovane vremenskim promenama, a danas to osećaju i mladi, pa biometeorološku prognozu prate svi. I ekonomska situacija može da bude uzrok ne samo lošeg raspoloženja nego i dubljih depresija, koju nepovoljne vremenske prilike mogu samo još više da potenciraju.

Male promene navika mogu pomoći pri prevazilaženju zimske depresije:

  • fizička aktivnost i boravak na svežem vazduhu uz razmišljanje o prijatnim i lepim stvarima;
  • pravilna ishrana (namirnice kao što su lešnici, jabuke, banana, testenina, riba i dovoljan unos tečnosti popravljaju raspoloženje);
  • druženje i izlasci sa prijateljima (razgovor sa ljudima popravlja raspoloženje i odvraća od negativnih misli);
  • obojite svoje okruženje, radni prostor ili garderobu (okružite se narandžastom koja pozitivno utiče na psihu, opušta i ublažava tmurno raspoloženje, žuta boja podstiče optimizam i poboljšava koncentraciju, a zelena smiruje i ublažava posledice psihičkog stresa).

Na sledećoj strani pročitajte šta to karakteriše tipičnu sezonsku depresiju i koji su njeni simptomi.

PageBreak

    Sezonsku depresiju karakterišu osećaj hronične iscrpljenosti i povećana potreba za hranom, pre svega za slatkišima, konstantna pospanost i nedostatak motivacije i volje. Iako je blaža varijanta ovog poremećaja češća, neki pate od težeg oblika, pa ne mogu da ustanu iz kreveta uprkos dugotrajnom snu, i gube volju čak i za najosnovnije svakodnevne životne obaveze. Da bismo depresiju nazvali sezonskom, odnosno zimskom, potrebno je da se dve godine zaredom javlja u istom periodu godine i da navedeni simptomi traju duže od dve nedelje. Mnogi nisu ni svesni da imaju ovaj poremećaj, posebno ukoliko je blag. Ipak, teži oblici zahtevaju stručnu pomoć.

    - Jedan od mogućih razloga za pojavu ove vrste depresije mogao bi da bude smanjen nivo hormona melatonina u mozgu, za čiju sintezu je neophodna sunčeva svetlost. Zbog toga se sezonska depresija, prevashodno, javlja u zimskim mesecima, i to najčešće kod žena između 30 i 40 godina. Kod blažih oblika, pored promene stila života, može se primeniti i svetlosna terapija specijalnim lampama, dok teži oblici ponekad zahtevaju i medikamentoznu terapiju, u vidu lekova antidepresiva koji regulišu nivo melatonina i/ili serotonina u mozgu - objašnjava Lisin sagovornik dr Janko Samardžić.

    Čaj za bolje raspoloženje
    List kantariona 40 g
    List matičnjaka 30 g
    Cvet lavande 30 g

    Način pripreme:
    Jednu supenu kašiku čajne mešavine prelijte sa 200 ml kipuće vode. Pustite da odstoji desetak minuta, procedite i pijte tri puta dnevno, i to uvek sveže pripremljen čaj.

    Pripremila: Vesna Stanimirović