Vakcina je najefikasnija mera prevencije, kojom se na najbrži i najjeftiniji način kontrolišu zarazne bolesti, i zato bi trebalo da predstavlja prioritet u zdravstvenoj zaštiti - tvrde stručnjaci. Na prvoj javnoj raspravi o predlogu Zakona o zaštiti od zaraznih bolesti u Nišu, održanoj krajem septembra 2013. godine, stručnjaci su nam objasnili da bi usvajanjem ovog zakona deca u Srbiji, pored već obaveznih vakcina za imunizaciju deset bolesti, dobijala još jednu - pneumokoknu vakcinu protiv meningitisa, sepse i zapaljenja pluća.

Usvajanjem novog zakona Srbija bi se približila evropskim i svetskim standardima, pošto se naš kalendar imunizacije, osim manjih izmena pre četiri godine, nije menjao punu deceniju i po! U čemu je razlika između vakcina koje dobijaju naša deca i onih koje dobijaju mališani u Evropi?

Prvo, u razvijenom svetu koriste se kombinovane vakcine, kako bi se jednim ubodom pokrilo što više bolesti. Petovalentne i šestovalentne vakcine već su "klasika", a rade se istraživanja sa osmovalentnim. Osim što predstavlja prednost za samu decu, ovo takođe donosi i uštede zdravstvu. Pored toga skoro sve zemlje, osim naše, uvele su neke vakcine kao obavezne ili bar fakultativne, bez kojih savremeni svet ne funkcioniše - objašnjavaju epidemiolozi.

Na sledećoj strani pročitajte šta o dopuni kalendara imunizacije kaže prof. dr Branislav Tiodorović, epidemiolog.

PageBreak

- Prema važećem Pravilniku o imunizaciji deca u Srbiji primaju vakcine protiv deset zaraznih bolesti, i to tuberkuloze, difterije, tetanusa, velikog kašlja, dečje paralize, malih boginja, rubeola, zauški, hepatitisa B i oboljenja izazvanih hemofilusom influence tipa B, a u planu je uvođenje još jedne vakcine - protiv infekcija izazvanih bakterijom Streptococcus Pneumoniae koja osim upala disajnih organa, može ući i u krv, i izazvati meningitis - istakao je jedan od učesnika rasprave prof. dr Branislav Tiodorović, epidemiolog.

Pravilnik bi uskoro mogao biti promenjen, ali pre toga Skupština mora da usvoji novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti od zaraznih bolesti, o kojem će stručna javnost raspravljati do kraja ove, a njegovo usvajanje očekuje se na proleće sledeće godine.

Od infekcija izazvanih bakterijom Streptococcus Pneumoniae u svetu godišnje umre blizu milion dece mlađe od pet godina. Učestalost pneumokokne infekcije najveća je u najranijem uzrastu, a tada je i bolest najopasnija. Na osnovu sprovedenih istraživanja ova vakcina bi mogla da spreči 70% teških infekcija izazvanih pneumokokom.

Kako su od pneumokokne infekcije ugrožena deca, naročito do 5 godina starosti, tako ona postaje značajni uzročnik bolesti i kod osoba iznad 65 godina, a razlog je slabljenje prirodnog imuniteta. Pneumokokna vakcina se u prevenciji infekcija u svetu koristi više od deset godina. Zaštita traje nekoliko godina kod zdravih osoba, a nešto kraće kod bolesnika sa slabom odbrambenom funkcijom.

Tekst: Vesna Stanimirović