Od početka epidemije i pandemije korona virusa, stručnjaci su naglašavali da se prenosi bliskim kontaktom sa zaraženim osobama, piše Lepa&Srećna.

Drugi način je dodirivanje kontaminirane površine i zatim dodirivanje usta, nosa ili očiju istom rukom.

Međutim, 6. jula 2020. godine, 239 istraživača uputilo je otvoreno pismo Svetskoj zdravstvenoj organizaciji upozoravajući da korona virus može da se prenosi i aerosolom.

Objasnićemo nešto dalje u tekstu šta je, tačno, aerosol, ali za početak recimo samo to da ovo znači kako se uzročnik bolesti COVID-19 možda prenosi i kroz vazduh što je daleko veća pretnja.

Po mišljenju ovih istraživača, mere zaštite koje su do sada primenjivane, a to su pojačana higijena i socijalno distanciranje, nisu dovoljne da se ljudi zaštite od zaraze.

Šta su aerosoli i kako se oni razlikuju od kapljica?

I aeorsol se, zapravo, sastoji od kapljica ali tako malih da na njih slabije deluje gravitacija i sporije padaju na zemlju - dakle, ostaju da lebde u vazduhu neko vreme.

Konkretnije, ako se zaražena osoba nakašlje, ako kija ili čak samo glasno govori a pritom nije zaklonila usta i nos maskom ili maramicom, kapljice mogu da zaraze one koji se nalaze na njihovoj direktnoj putanji. Pritom, pri govoru je njihov put svega metar ili dva, dok pri kašljanju i kijanju može biti znatno duži.

Zatim, kapljice, zbog svoje težine, padaju na zemlju ili druge ravne površine koje kontaminiraju.

Međutim, mikrokapljice - aerosoli - ostaju da lebde u vazduhu i mogu da zaraze osobu koja uđe u dati prostor, čak i ako je inficirana osoba iz njega izašla.

Što je više inficiranih osoba u jednom prostoru, to je koncentracija zaraznog aerosola veća.

Ranija istraživanja su pokazala da virusi koji zavise od vlažnosti vazduha čak bolje opstaju u aerosolu nego u kapljicama, navode potpisnici pisma Svetskoj zdravstvenoj organizaciji.

Oni podsećaju da se virus SARS, MERS kao i virus influence prenose vazduhom, odnosno da se možemo zaraziti boravkom u prostoru u kojem su bili zaraženi pacijenti.

Svakako da nije svejedno koliki je taj prostor i koliko je pacijenata u njemu boravilo.

"Pojavljuju se neki dokazi u ovom pravcu, ali nisu definitivni. Ne sme se isključiti mogućnost prenosa vazduhom u specifičnim okolnostima - tamo gde je velika koncentracija ljudi u zatvorenim i loše provetrenim prostorijama", kaže dr Benedeta Alegranci, glavni stručnjak SZO za kontrolu i prevenciju infekcija.

Potpisnici pisma zahtevaju da se u mere zaštite uključe i redovna, efikasna i dovoljna ventilacija, naročito u školama,domovima za stare, javnim ustanovama i na radnim mestima.

Takođe, oni upozoravaju da treba izbeći stvaranje gužvi, kako u javnom prevozu, tako i u javnim ustanovama.

Na kraju, savetuju filtraciju vazduha kao i upotrebu antimikrobnih ultraljubičastih lampi.

Svako od nas može da se zaštiti redovnim nošenjem maske, strogom higijenom ali i izbegavanjem boravka u zatvorenim prostorijama sa slabim provetravanjem. 

Ako je neko od vaših ukućana zaražen korona virusom i nije na bolničkom lečenju, morate mu obezbediti posebne uslove, a sebe zaštititi dodatno.

Tekst: Z. L. S.

Izvor: Lepa&Srećna