Pacijent I. M. (51) potpuno budan leži na hirurškom stolu Instituta za kardiovaskularne bolesti „Dedinje“.

U salu ga je dovela atrijalna fibrilacija, najčešća hronična aritmija srca. Boluje oko dve godine, lekovi više ne deluju, odnosno ubrzan i nepravilan rad srca dosad ga je vodio direktno u Hitnu pomoć, ali i bolnički krevet. Često je bio na bolovanju. Sada lekari - elektrofiziolozi, sve daju da mu pomognu spaljivanjem delova srca, odakle mu kreću te aritmije.

Zvuči strašno, ali u sali nas uveravaju da je kateterska ablacija sada rutinska procedura, izvodi se u lokalnoj anesteziji, ali uz lekare, tu su i inženjeri koji čine deo tima jer prate signale koje šalju elektrode iz srca. Za razliku od klasičnih operacija, gde su veliki rezovi na grudnom košu, ovde se u organ pacijenta ušlo kroz vene na preponi, u koje su ubačena samo dva instrumenta.

Zbog toga je neophodan rendgen aparat da se vidi mesto elektroda u srcu, ali i nekoliko monitora, od kojih je na jednom 3D mapa dela organa I. M., gde će se spaliti čitav prsten na mestima gde mu u srce ulaze plućne vene. One su u ovom slučaju odgovorne za bolest.

Simptomi kod ovog pacijenta bili su nepravilan, ubrzan rad srca. Obično se prvo daju lekovi, ali oni nekad nisu dovoljno efikasni, imaju i neželjene efekte. Takva aritmija uglavnom se vraća, a oko dva odsto građana od nje boluje, odnosno njih oko 140.000. Ukoliko se ne leči, povećava se rizik od stvaranja tromba i moždanog udara. Ovom operacijom upravo to želimo da sprečimo - objašnjava dr Dejan Kojić, pomoćnik direktora Instituta „Dedinje“ za nove tehnologije i načelnik odeljenja elektrofiziologije.

Prema njegovim rečima, sada te elektrode snimaju električnu aktivnost srca, definišu se kritične zone odakle aritmija dolazi, mapira se sve to na 3D snimku i počinje spaljivanje.

- Termički oštećujemo i uništavamo delove odgovorne za aritmiju. Temperatura na vrhu instrumenta je više od 50 stepeni. Sa druge strane, isto to može da se izvede i smrzavanjem delova srca. Kao što vidite, intervencija se izvodi u lokalnoj anesteziji, obolelom su dati lekovi za smirenje i neophodno je da razgovaramo s njim. Jer, sama po sebi, operacija jeste veliki stres za obolelog, a sa druge strane, on može da nam da neophodne informacije o bolu, gušenju, odnosno o komplikacijama koje su nastale, a na koje moramo odmah da reagujemo - objašnjava naš sagovornik dodajući da operacija zasad prolazi u najboljem redu.

Kako dr Kojić navodi, pacijent je dobro, ali pošto je kod njega aritmija složena, odnosno ima više tačaka na koje mora da se deluje, ovim će se postići manji broj napada i usporavanje razvitka bolesti.

Dr Dejan Kojić kaže da će I. M. ostati dan u bolnici, ali će se njegovo stanje pratiti tri meseca.

- Dobijaće lekove za sprečavanje aritmije i one protiv zgrušavanja krvi. U tom periodu trebalo bi da se naprave ožiljci na srcu posle ove intervencije i tada će se doneti odluka da li će se iz terapije izbaciti lekovi protiv aritmije, ali se uglavnom ostavljaju oni protiv zgrušavanja krvi jer aritmija uvek predstavlja opasnost od stvaranja ugrušaka krvi koji mogu da stignu do mozga - kaže doktor Kojić.

Prof. dr Miljko Ristić, najbolji srpski kardiohirurg, objašnjava da je ova vrsta intervencije jedan od važnih događaja u kardiologiji.

- Ova bolest se uglavnom dosad lečila lekovima, a sada, ulaskom instrumentima u srčane šupljine, možemo da postignemo odlične rezultate ako aritmija nije komplikovana. Tada je potpuno izlečenje. Procedura, kao što vidite, ne zahteva klasični hirurški rez i pacijent posle nje praktično može da ide kući i nastavi svoj redovni život. U Srbiji su za ovu metodu potrebna velika finansijska sredstva, ali na „Dedinju“ gotovo da nemamo duge liste čekanja za tu operaciju - objasnio je taj stručnjak.

Tekst: Radmila Briza

Izvor: Kurir.rs