Hemioterapija predstavlja primenu određenih antitumorskih lekova (citostatika), koji su prilagođeni lečenju različitih hematoloških i nehematoloških maligniteta.

Ovi lekovi se daju u okviru takozvanih protokola pod kojim se podrazumevaju precizno definisane kombinacije različitih citostatika, kao i broj ciklusa (ponavljanja) i vremenski intervali između njih, a imaju za cilj da u potpunosti zaustave ili uspore brz i nekontrolisan rast malignih ćelija.

Nažalost, dejstvo citostatika nema isključivo antitumorski potencijal već dovodi i do oštećenja zdravih ćelija i tkiva, naročito onih koja se brzo dele (deluju na kostnu srž, dovode do opadanja kose, oštećuju sluznice digestivnog trakta). Upravo delovanje na zdrave ćelije i tkiva dovodi do neželjenih efekata hemioterapije.

REVOLUCIJA MEDICINE! NOVI LEK ZA RAK DOJKE: imunoterapija izlečila karcinom dojke u odmakloj fazi

Imuni sistem predstavlja skup organa, specijalnih ćelija i biološki aktivnih supstanci, takozvanih citokina, sa ciljem zaštite vlastitog organizma od delovanja različitih bakterija, virusa, gljivica i parazita, ali i zloćudnih bolesti.

Pod izrazom "imunitet" ili "imuni odgovor", u stvari podrazumevamo brojne reakcije u organizmu koje bivaju pokrenute kao odgovor na pomenute uzročnike, upravo sa ciljem njegove zaštite.

Kada govorimo o pacijentima na hemioterapiji, moramo znati da njihov imuni sistem slabi, prvenstveno zbog prirode same zloćudne bolesti, ali i zbog sprovođenja aktivnog lečenja.

Maligne bolesti krvi i krvotvornih organa, poput leukemija i limfoma, ali i druge maligne bolesti koje su praćene infiltracijom (zaposedanjem) kostne srži, dovode do suzbijanja normalnog rasta zdravih ćelija u njoj.

Ako znamo da se u kostnoj srži stvaraju bela krvna zrnca (leukociti), onda je jasno da njihov manjak ili funkcionalni nedostatak vodi ka smanjenju imunog odgovora i povećanju rizika od infekcija.

Ipak, svedoci smo da imuni sistem može biti iskorišćen i u borbi protiv maligne bolesti. Na činjenici da pojedine ćelije imunog sistema mogu "prepoznati" maligne ćelije kao abnormalne i dovesti do njihovog uništavanja bazira se primena takozvane imunoterapije.

Imunoterapija je oblik biološke, takozvane "ciljane" terapije, gde se u borbi protiv maligne bolesti pacijentima specijalnim tehnikama dodaju veštački dobijene komponente imunog sistema. Tu spadaju interferon, interleukin 2, monoklonska antitela i slično.

Veruje se da jačanje imunog sistema doprinosi borbi protiv maligne bolesti. Pod tim se podrazumeva adekvatan higijensko dijetetski režim, odnosno odmaranje, umerena fizička aktivnost i adekvatna ishrana. I dalje postoje brojne nedoumice u pogledu ishrane ovih pacijenata.

Okruženje ih ohrabruje na povećan unos svežeg voća i povrća, kao i različite suplemente koji se reklamiraju da utiču upravo na imunitet.

Sveže voće i povrće, odnosno povećan unos anti-oksidanata, smanjuje delovanje hemioterapije na tumorske ćelije. Ovakvom uticaju anti-oksidanata, međutim, ne podležu pomenute "ciljane" terapije. Kada se govori o suplementima koji "utiču na imunitet" i "ubrzavaju eliminaciju toksina" treba biti vrlo oprezan.

Ukoliko se pod pojmom eliminacije toksina podrazumeva ubrzavanje metabolizma lekova i time skraćuje njihov očekivan intenzitet i dužina delovanja, onda se rizikuje neadekvatan odgovor maligne bolesti na primenjeno lečenje.

Napred je pomenuto da primena citostatika dovodi do oštećenja tkiva koja se brzo dele i tu se između ostalog misli na sluznice usne duplje i creva. To znači da su moguće promene apetita i izmene ukusa hrane, kao i poremećaj crevnog pražnjenja.

Nedovoljan unos hranljivih materija doprinosi osećaju dodatne slabosti i malaksalosti što inače prati lečenje ovih pacijenata.

Opšta stručna saglasnost kada govorimo o režimu ishrane se odnosi na konzumiranje žitarica, semenki, koštunjavog voća, zelenog čaja, probiotika, vitamina D i B, dok namirnice poput belog luka, đumbira i aloje vere dokazano smanjuju inflamaciju (upalu) sluznica digestivnog trakta.

Svi koji se bave lečenjem ove vrste pacijenata znaju da najveći rizik po njih predstavljaju njihove osnovne bolesti. Otud treba naglasiti da je za rekonstituciju, odnosno oporavak imunog sistema, presudan adekvatan odgovor maligne bolesti na hemioterapiju.

Tekst: asist. dr Marija Elez
specijalista interne medicine, supspecijalista hematolog
Klinika za hematologiju VMA

Izvor: VMA