Vodeći računa da se po svaku cenu spreči kompromitacija periferne cirkulacije u toku aktivnosti u uslovima snižene spoljne temperature vazduha, neophodno je izabrati takvu garderobu koja bi trebalo da ispuni dva osnovna zahteva: funkcionalnost i dobra zaštita. Poželjno je da ista bude lagana, ne previše pritegnuta uz telo. Zbog toga se prednost daje kvalitetnim sintetičkim materijalima, koji su vodootporni i brzo se suše, u odnosu na tradicionalne (pamuk, vuna…) koji upijaju znoj i zadržavaju vlažnost, što stvara osećaj hladnoće.

Osnovna uloga garderobe je da čuva, a ne da stvara telesnu toplotu (što je često, ali pogrešno misljenje), a osnovno pravilo je višeslojnost. To će nam omogućiti da se blagovremeno raskomotimo prilikom zagrevanja i znojenja na usponu, i ponovno oblačenje na grebenima i vrhovima, kada osetimo vetar i hladnoću. Neophodno je da nam ovo postane navika koju ćemo vremenom raditi mehanički. Ukoliko pak, prilikom boravka na otvorenom u tim uslovima, dozvolimo preznojavanje, tako što nismo na vreme (ili uopšte) skinuli nešto od gornjih slojeva garderobe, boravkom na većim nadmorskim visinama i izlaganjem udarima hladnog vetra doći ćemo u situaciju da ugrozimo svoje zdravlje i dodatnim oblačenjem nećemo mnogo postići. Slojevita, tanja garderoba je toplija od jednostrukih, debelih stvari.

Aktivni veš (majica i gaće) – prvi (bazni) sloj odeće koji ima ulogu da prikupi znoj sa kože i preda ga gornjim slojevima odeće, a najbolju funkciju ima kada je skroz pripijen uz telo. Poželjno je da bude od brzosušećeg materijala, kome će za sušenje biti dovoljna mala cirkulacija vazduha i temperature našeg tela. Znoj se preko aktivnog veša prenosi na drugi sloj odeće. Materijali koji sakupljaju znoj (recimo pamuk) hlade telo i ostale delove odeće, što je posebno nepovoljno u hladnim uslovima. Kupovina ovog dela opreme nije mala investicija, ali se pokazala kao veoma praktična.

Duksevi, rolke… – tzv. drugi sloj koji oblačimo između donjeg veša i jakne. Neizbežni deo garderobe, naročito na niskim temperaturama. Debljina duksa prilagođava se vremenskim prilikama. Poželjno je da budu od lakih sintetičkih materijala (zimi polar, leti mikrofiber - letnje planinarenje) koji ne upijaju znoj, brzo se suše i dišu, ne zadržavajući mirise i nečistoće. Pri niskim temperaturama, duksevi od polara ponašaju se bolje od bilo kog prirodnog materijala, što im daje prednost u odnosu na npr. pamučne, koji dugo zadržavaju vlažnost. U toplim danima prednost treba dati tankim duksevima od mikrofibera, sa dugim rukavima, koji će osim brzog sušenja predstavljati dobru zaštitu od UV zračenja.

Jakna sa kapuljačom – najčešće se prave iz dva sloja, donji npr. polar i gornji vetrovka od sintetičkih materijala čija je osnovna uloga zaštita od kiše, snega i udara vetra, a koja pritom omogućava vašem telu da normalno ,,diše”. Ovo se postiže paropropusnim membranama koje se nalaze ispod spoljnog tekstila i sprečavaju prodiranje vode, dok istovremeno vlaga od našeg tela isparava napolje. Osim vrhunskih modela svaka jakna će kad-tad propustiti vodu. Preporučuju se jakne upadljivih boja, sa dosta džepova i rajsveršlusima za ventilaciju. Čim osetite preznojavanje, pri početnom povećanom naporu, prvo skinite jaknu, a zatim, postepeno i po potrebi, gornje slojeve odeće. Jaknu je najbitnije obući kad pravite pauzu, u slučaju vetra i hladnoće koja se javlja kada ste oznojeni, a nemate uslova za presvlačenje. Kabanice zovemo i nužno zlo. Ne propuštaju kišu, ali se voda sliva direktno na pantalone i u cipele i ispod njih se kompletno znojimo.

Izbegavajte kupovnu kabanice u kineskim radnjama, jer ćete, doduše jeftino, uglavnom dobiti stvar za jednokratnu upotrebu, koja ne trpi zatezanje, često se cepa na vetru i slično….

Pantalone - ima raznih vrsta, a najbolje je da su napravljene od sintetičkih i elastičnih materijala koji se mogu brzo osušiti na telu. Zavisno od namene za termo izolaciju je najbolji "fleece" protiv vetra "windstopper", a za zaštitu od vode "gore-tex". Bez obzira na godišnje doba i uslove planinarenja iz više razloga preporučuje se pešačenje u pantalonama sa dugim nogavicama (zaštita od insekata, zmija, šiblja…).

Poželjno je da su malo šire, nešto komotnijeg kroja, sa ojačanjem na sedalnom delu i kolenima, sa više funkcionalnih, dubokih džepova. Za letnje planinarenje najbolji su, po pravilu, tanji, jednoslojni, poliesterski materijali koji se brzo suše (prijatne su i one od tanjeg pamuka). Prilikom dugotrajnih padavina i u snežnim uslovima najbolje su pantalone koje omogućavaju vodonepropusnost, a istovremeno dozvoljavaju paropropusnost - "disanje". Po mogućstvu izbegavati pamučne donje delove trenerke i farmerice.

Čarape – najbolje su čarape od prirodnih materijala jer upijaju vlagu. Vuna na primer može da upije i do 40% vlage u odnosu na svoju masu, a da pri tome kod nas ne postoji osećaj vlažnosti.

Čarape od sintetičkih materijala vlagu propuštaju i kada se unutrašnjost cipele zasiti vlagom stopala postaju mokra i hladna, a nakon dužeg pešačenja dolazi do "smežuranja".

Planinari često nose dva para čarapa, najpre par tankih pamučnih, a preko njih par debljih – vunenih ili pamučnih (preporučuju se vunene). Birajte čarape koje imaju posebno izvedenu petu, u suprotnom možete imati problema sa naborima koji vam mogu napraviti žuljeve.

Kapa, kačket, šešir… – da bi bio upotrebljiv i koristan, kačket zimi mora imati zaštitu za uši, a leti za lice, uši i vrat (tzv. legionarka). Letnji modeli proizvode se u svetlim tonovima i imaju mogućnost podešavanja veličine i obezbeđuju dobru cirkulaciju vazduha. Za leto su praktični i šeširi sa širokim obodom, slameni ili od drugih lakih materijala, koji takođe pružaju dobru zaštitu lica i vrata od UV zračenja. Kod ovih drugih, osim mogućnosti podešavanja veličine, najčešće postoje otvori za ventilaciju. U svakom slučaju sigurnosna vrpca ispod brade je obavezna. Zimske kape izrađuju se od vune ili od polara, i preko njih, u slučaju potrebe, može da se navuče kapuljača.

Rukavice – neophodne su jer se i najmanji pad temperature najpre oseća na vrhovima prstiju. Ako to potraje duže i temperature nastavi da pada dolazi do hlađenja i kočenja šaka što nikako nije dobro ako treba držati štapove, zakačiti karabiner, osloniti se na stenu i sl…. Za zimu se preporučuju dva para rukavica – donje (tanke) od polara, nekada sa sečenim prstima, i gornje (deblje) po mogućstvu nepromočive. Prsti se bolje greju i ostaju duže topli u rukavicama sa jednim izdvojenim prstom (za palac), ali su one nezgodne za manipulaciju sitnim predmetima.

Izvor: Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut"