Bol u vratu koji se širi ka lopaticama i ramenima, poznatiji kao cervikalni sindrom, muči veliki deo populacije. Uzroci ovih tegoba mogu da budu veoma različiti, ali se izdvajaju dve grupe - zbog dugotrajnog prinudnog položaja i onaj kod prirodnih degenerativnih promena koje dolaze sa starenjem.

Kod mlađih osoba koje se žale na bol u vratu najčešće je uzrok nepravilno držanje i dugotrajan rad u prinudnom položaju (rad za računarom), kaže za „Novosti“ dr Marija Hrković, specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije iz beogradskog Instituta za rehabilitaciju.

- To su češće bolovi lokalizovani u vratu, ramenom pojasu, duž lopatica. Dobar deo bola je posledica spazma mišića vrata i ramenog pojasa, koji su dugo u zgrčenom položaju, loše prokrvljeni i pod stalnom kontrakcijom. Bol se često širi ka glavi i javljaju se tenzione glavobolje (kada boli potiljak) - pojašnjava dr Hrković. - Bolove u vratu mogu da izazovu i razne povrede, a kod mlađih ljudi i pomeranja diskusa (diskus hernija).

Kod starijih osoba najčešći uzrok tegoba su degenerativne promene na vratnoj kičmi (okoštavanje). To su normalni procesi koji dolaze s godinama, kada na međupršljenskim zglobovima dolazi do oštećenja hrskavice. Kod nekih ljudi ti procesi idu sporije, kod nekih brže, u zavisnosti od genetike, opterećenja tokom života, povreda. Kod ovih pacijenata se dešava da su suženi prostori između pršljenova kroz koje prolaze nervni korenovi, pa često dolazi do njihove iritacije i upale. Tada pacijenti osećaju bol u ruci, trnjenje, žarenje, ili imaju oslabljen osećaj u pojedinim delovima ruke.

- Kada nam se pacijent javi zbog bolova u vratu, najpre kliničkim pregledom utvrđujemo da li postoji ograničenje pokretljivosti vratne kičme, spazam mišića, koliki je bol, ima li znaka upale nernih korenova ili oštećenja, odnosno ima li mišićne slabosti ili senzitivnih ispada - pojašnjava dr Hrković. - To nam daje orijentaciju koju dijagnostičku metodu da primenimo da bi otkrili uzrok problema.

Kako je akutni bol u vratu posledica konkretne situacije (nezgodan pokret, prenaprezanje) javlja se lokalno oštećenje. U toj fazi, pacijenti se uvek leče nesteroidnim antireumaticima, koji deluju ne samo na bol, već i na zapaljenski proces, kaže sagovornica „Novosti“. Osim toga, pacijentima se daju i analgetici, a ako je bol veoma jak, i kortikosteroidi.

- Kad se smiri najjača bolna faza, uključujemo u lečenje i fizikalnu terapiju - elektromagnet, laser, ultrazvuk i sve procedure koje deluju analgetski i antizapaljenski - dodaje dr Hrković. - Mogu se koristiti lokalno antireumatski gelovi i stručna masaža, koja je efikasna kod bolova izazvanih prinudnim položajima. Takođe, uvode se i ciljane vežbe, najpre statičke, a kasnije se pacijent obučava vežbama koje treba stalno da radi. To su najpre vežbe za jačanje mišića ramenog pojasa i vežbe istezanja, koje su važne naročito za one koji nepravilno sede.

Kada je bol u vratu povezan sa nekom povredom, odmah se radi dijagnostika magnetnom rezonancom. U ostalim slučajevima se pribegava dijagnostičkim procedurama koje podrazumevaju klinički pregled, a zatim davanje lekova i praćenje. Ako se tegobe i pored lečenja nastave, ili ima znaka neuroloških oštećenja, radi se magnetna rezonanca ili skener. Ako ima znakova oštećenja nervnih korenova radi se eletromioneurografija. U slučaju da je bol u vratu povezan sa vrtoglavicom, potrebno je da pacijenta pregleda neurolog i ORL.

Tekst: A. Radulović

Izvor: Novosti