Iako intoleranciju vrlo često mešaju sa alergijom, ove dve reakcije nisu sinonimi i veoma je važno znati razliku.

Alergija na pojedine namirnice je osetljivost koja je jasno izražena i primetna, sa simptomima koje je teško prevideti: pojavljuju se pečati na koži, crvenilo, svrab, otežano gutanje, otekline po telu, mučnina...

Takva je obično alergijska reakcija na jaja, jagode ili breskve. Ali, intolerancija na hranu nikad se ne pojavljuje u tom obliku. Ukoliko organizam ne podnosi određenu vrstu namirnica, u dužem periodu javljaju se brojni simptomi, koji se najčešće previde. Čovek ili mršavi ili se goji do granica koje je teško kontrolisati, ima glavobolju, nesanicu, hroničnu upalu sinusa i neki problem s kožom: ekcem, psorijazu, akne.

Neretko oseća gubitak energije, apatiju i potištenost, uz promenu raspoloženja u vidu preterane aktivnosti, a menja se i kvalitet noktiju ili kose. Vremenom, posle dužeg trajanja intolerancije, regulacija nivoa holesterola, triglicerida i šećera u krvi biva sve teža, a može započeti i maligni proces u telu.

Šta je test intolerancije na hranu?

To je medicinsko ispitivanje kojim se određuje stepen podnošljivosti svake vrste hrane za koju je poznato da može izazvati problem u metabolizmu. Već je decenijama poznato da nije svaka namirnica dobra za svakog čoveka. Postoje one koje jednoj osobi mogu da obezbede pravu energiju za zdrav život, ali i one koje uzrokuju nakupljanje otpada u ćelijama - koji umanjuje vitalnost i skraćuje život. 

Test na intoleranciju svako treba da uradi, savet je stručnjaka. Rezultati testa se, naravno, razlikuju od osobe do osobe. Što ranije budemo saznali šta nam koristi a šta odmaže u zdravoj proizvodnji ćelijske energije, to je bolje za nas.

Deca treba da se testiraju pre svih. Do uzrasta od tri godine ne postoje tačno definisane grupe namirnica koje će biti dobro ili loše prerađene, jer je enzimska i hormonska aktivnost još uvek nezrela. Ali već od pete godine trebalo bi obavezno da se obavi ovakav test, jer će biti merodavan za budući život.

Na sledećoj strani pročitajte simptome i šta se dešava ako na vreme ne otkrijemo da neku hranu naš organizam ne podnosi.PageBreak

Rezultati testa su uglavnom nepromenljivi kada je reč o netoleranciji na šećer ili mlečne proizvode. Ali ako se pojavi intolerancija na određene cerealije (žitarice, pirinač), promena može da bude prilikom sledećeg testiranja, i to u slučaju kada se testirana osoba pridržavala restrikcije: ako duže vreme nije koristila vrstu namirnica koja joj škodi (šest meseci do godinu dana).

Intolerancija na hranu, umesto dobre proizvodnje energije u ćeliji, pravi nam otpad. Naše ćelije počinju da talože otpadne materije umesto da koriste zdravu i dobru supstancu za stvaranje energije neophodne za funkcionisanje organa.

Izbacivanje određenih namirnica iz ishrane apsolutno pomaže u regenerisanju organizma, što je dokazano u mnogim slučajevima. Stručnjaci tvrde da apsolutno postoji povezanost između netolerancije organizma na namirnice i gojaznosti. Test netolerancije na namirnice (ili popularno nazvan test na hranu) je jedini pravi početak svake dijete.

Najčešći simptomi netolerancije na hranu jesu povećanje ili smanjenje težine, česte prehlade, problemi sa sinusima. Ali na nju ukazuju i lošiji rezultati laboratorijskih analiza, naročito povećane vrednosti holesterola ili šećera. To su i umor, apatija, gubitak motivacije za svakodnevne aktivnosti, poremećaj sna.

Najčešći simptomi: 

  • Gastrointestinalne tegobe (bolovi u stomaku, zatvor, proliv, nadutost, sindrom iritabilnog creva najviše upućuje na sumnju da se radi o intoleranciji na hranu) 
  • Dermatološki problemi (akne, ekcem, psorijaza, svrab, urtikarija, osip) 
  • Psihološke smetnje (anksioznost, letargija, potištenost, hiperaktivnost - uglavnom kod dece, premort, mučnina - kao psihosomatski poremećaji) 
  • Neurološke smetnje (glavobolja, migrena, vrtoglavica) 
  • Respiratorne tegobe (astma, rinitis, poteškoće s disanjem - u ovim slučajevima je moguće da se intolerancija proklapa sa alergijom) 
  • Problemi koštano-mišićnog sistema (otečeni zglobovi, artritis, fibromijalgija).

Tekst: Vesna Stanimirović