U okviru projekta Zaboravljena jela Srbije, obilazimo našu zemlju, istražujemo veličanstvene predele i probamo autentične ukuse. Put nas je doveo i u srce Srbije, u Gružu gde se upoznajemo sa lokalnim specijalitetima.
Za početak, uživajte u video prilogu, a onda pročitajte i recepte ispod...
- Sastojci:
- 3 kg svinjske plećke (s kožom)
- 80 g meda
- 2 kašike senfa
- so, beli biber
Priprema:
Plećku operite i osušite. Oštrim nožem uzduž i popreko zarežite kožu u vidu mreže, zatim začinite i premažite mešavinom meda i senfa.
Plećku prekrijte folijom ili stavite u pekač i poklopite, i pecite u rerni na 180 stepeni, računajući otprilike jedan sat za svaki kilogram mesa.
Pola sata pre kraja pečenja skinite foliju, da se kožica lepo zapeče.
Salata od boranije
- Sastojci:
- 1 kg boranije
- 4 čena belog luka
- 1 glavica
- crnog luka
- 1-3 ljute papričice
- 1 kašika ulja
- so
- I još, po želji:
- 2 kuvana jajeta
Priprema:
Boraniju kuvajte u slanoj vodi oko pola sata, ocedite i ohladite.
Propržite iseckan crni i beli luk, pa pomešajte s boranijom i posolite po ukusu.
Pospite sitno seckanom ljutom papričicom.
Po želji, servirajte s kolutovima kuvanih jaja.
Kolač s jabukama
- Sastojci:
- 300 g brašna
- 4 jajeta
- 2 šolje šećera
- 1 šolja ulja
- 1 kašičica cimeta
- 2 ravne kašičice sode bikarbone
- 1 kg jabuka
- prah-šećer, po želji
Priprema:
Umutite belanca sa šećerom, dodajte jedno po jedno žumance i ulje, pa umešajte cimet, sodu bikarbonu i brašno.
Dobro izmešajte i na kraju ubacite oljuštene, narendane i oceđene jabuke.
Ujednačite masu i sipajte u podmazan pleh, pa pecite na 250 stepeni dok ne porumeni.
Kolač secite na kocke i po želji pospite prah-šećerom.
Pogledajte pripremu i u video prilogu!
Dok ste u Gruži, evo šta obavezno treba da posetite u ovom kraju Šumadije...
Gružansko jezero
Ko nikad nikad nije bio u ovom kraju, pročitao je bar jednu pesmu Dobrice Erića, najpoznatijeg stanovnika i promotera ove šumadijske oblasti, ili bar prošao putem Kraguejvac–Čačak.
Bistro jezero okruženo brežuljcima i livadama nalazi se u centralnom delu opštine Knić. Nastalo je pregrađivanjem reke Gruže i izgradnjom brane početkom osamdestih godina prošlog veka.
Osnovna namena mu je vodosnabdevanje Kragujevca, Kraljeva i okolnih mesta pijaćom vodom, pa su stoga aktivnosti na njemu pod kontrolom Međutim, upravo zbog očuvane prirode, predstavlja veliko stanište mnogih vrsta riba i ptica.
U okolini sela Žunja, posebno živopisnom predelu, svake godine održava se likovna kolonija Gružanska jesen.
Kragujevac
Grad u srcu Šumadije doživeo je svoj procvat u 19. veku, pošto ga je 1818. godine knez Miloš Obrenović proglasio prestonicom tek oslobođene srpske države.
Tada su, osim Kneževog dvora s konacima, izgrađeni i crkva, gimnazija, pozorište, apoteka, zatvor… Kragujevčani se ponose činjenicom da su upravo u njihovom gradu bili osnovani prva gimnazija, prvi licej, prvo pozorište, prvi sud, prva električna centrala… Od starih zdanja iz toga vremena nije mnogo ostalo.
U požaru je najpre stradao Ljubičin konak, a u toku Drugog svetskog rata i Milošev konak, tako da je od dvorskog kompleksa iz 1818. danas preostao samo Amidžin konak, sagrađen u balkansko-orijentalnom stilu.
Zgrada je nazvana po Simi Milosavljeviću koga su zvali Amidža.
Iz tog vremena potiče i Stara crkva, koju je takođe podigao knez Miloš. U njenoj porti na Sretenje 15. februara 1835. održana je prva Skupština i donet prvi državotvorni dokument, Sretenjski ustav.
Prilikom posete gradu ne bi trebalo zaobići ni impozantno zdanje gimnazije i spomen-učionicu posvećenu đacima i profesorima streljanim 21. oktobra 1941. Njima u čast, za večno pamćenje podignut je spomenik koji simbolizuje slomljena krila u parku u Šumaricama.
O istoriji i industrijalizaciji grada svedoči i zrada Stare livnice, pretvorena u muzej. Najnovija turistička atrakcija Kragujevca jeste slatkovodni akvarijum na Prirodno- matematičkom fakultetu.
Izvor: Lepa & Srećna
Još uvek nema komentara - sjajna prilika da pokreneš diskusiju.