U okviru projekta Zaboravljena jela Srbije, ovog leta obilazimo našu zemlju, istražujemo veličanstvene predele i probamo autentične ukuse. Prvo smo svratili u zelenu Šumadiju…

Vasina torta

SASTOJCI

  • 6 jaja
  • 6 kašika šećera
  • 6 kašika mlevenih oraha
  • 2 kašike brašna
  • Fil
  • 300 g mlevenih oraha
  • 0,5 dl mleka
  • 200 g umućenog maslaca
  • 5 štangli čokolade
  • 4 žumanceta
  • 4 kašike šećera
  • 1 pomorandža
  • Šam
  • 4 belanceta
  • 4 kašike šećera
  • I još
  • sok 1 pomorandže

PRIPREMA

Umutite belanca u čvrst sneg, dodajte postepeno šećer, sve vreme muteći, zatim i jedno po jedno žumance, pa varjačom umešajte orahe i brašno. Sipajte u podmazan i pobrašnjen kalup za tortu, i pecite 20 minuta na 200 stepeni.

Pečen i malo prohlađen patišpanj zalijte sokom pomorandže. Za fil prokuvajte orahe u mleku, sklonite s vatre i ostavite da se ohladi, pa pomešajte s maslacem. Odvojeno umutite žumanca sa šećerom, dodajte otopljenu čokoladu i mešajte dok se masa ne ujednači, pa na kraju dodajte sok i koru pomorandže. Sjedinite dve mase u fil i premažite patišpanj. Preko njega rasporedite šam: ušpinujte šećer na tihoj vatri, pa dok je još tečan, postepeno ga dodajte, sve vreme muteći, u umućena belanca.

Ko je bio Vasa?

Postoje dve priče o nastanku Vasine torte.

Prema prvoj, poznatijoj, radi se o uglednom trgovcu Vasi, kome je, u znak zahvalnosti što joj je spasao bolesnu ćerku time što ju je odveo čuvenom lekaru u Beč, gospođa tašta posvetila poslasticu koju je sama smislila. Oni koji veruju u ovu priču čak tvrde da se to desilo 1908. godine.

Druga, manje poznata ali ništa manje zanimljiva priča, vodi nas na kraj 19. veka, u kuću uticajnog političara Vladana Đorđevića. Poznat kao veliki gurman, vrbovao je najbolje kuvare, pa je tako jedan od njih, po imenu Vasa, smislio kremastu poslasticu, baš po ukusu gdina Đorđevića. Recept za tortu najpre je godinama kružio Beogradom da bi se kasnije proširio po celoj Srbiji.

Gibanica

SASTOJCI

  • 500 g kora za pitu
  • 500 g sira
  • 5 jaja
  • 1 šoljica ulja
  • 1 šoljica jogurta
  • 1 šoljica mleka
  • so

PRIPREMA

Sir pomešajte s tri jajeta i po potrebi posolite.

Odvojeno pomešajte ulje, jogurt i mleko, premažite jednu koru, odozgo stavite drugu, i nju premažite, pa stavite treću koju ne treba premazati.

Na jedan kraj stavite fil od sira i jaja i urolajte, ali ne previše čvrsto. Isto uradite i s ostalim korama, pa poređajte u podmazan pleh. Preostala jaja umutite s malo soli i pomešajte s ostatkom fila. Prelijte pitu složenu u plehu i ostavite oko 15 minuta da upije.


Pecite na 180-200 stepeni dok ne porumeni.

Pečenu gibanicu ovlaš poprskajte vodom i sačekajte da se prohladi, pa je tek onda isecite i poslužite.

Aranđelovac


U samom srcu Šumadije, zaštićen zelenom Bukuljom, ušuškao se gradić Aranđelovac.

Njegova specifičnost je Bukovička banja, smeštena u samom centru, poznata po lekovitoj mineralnoj vodi za koju se znalo još u vreme kneza Miloša Obrenovića. Prema legendi, on je platio to zemljište sa dva srebrna pištolja i tada su obeležene prve staze, zasađeno je drveće, uređeni izvor i kupatilo Talpara. Za vreme vladavine kneza Mihaila Obrenovića, Bukovička banja postaje prva u Srbiji, s najvećim banjskim parkom, koji se prostire na oko 22 hektara.

Njegov najveći ponos je renovirani Paviljon kneza Miloša u stilu srpskog romantizma, s tri mineralna izvora. Banjski park je i svojevrsni muzej na otvorenom, sa skulpturama od belog venčačkog mermera iz obližnjeg majdana, izloženih na tradicionalnoj smotri Mermer i zvuci.

Potoci mineralne vode što teku ispod grada hiljadama godina izdubili su pećinu Risovaču, nedaleko od centra. Prema tipu nastanka, pećina je horizontalna izvorska, a pronađen arheološki materijal svedoči da su je naseljavali neandertalci. Duga je 135 m, a s bočnim kanalima, 190 m.

Borački krš

Planinari i ljubitelji pešačenja i istraživanje svakako treba da posete ovo mesto.

Borački krš, jedinstveni prirodni fenomen vulkanskog porekla, obrastao bujnim rastinjem, natkriljava živopisna gružanska sela i šarolike oranice. Dostiže visinu od 503 m, odakle puca pogled na Boračku reku, Gružansko jezero i čitavu Šumadiju, a najnepristupačnija tačka je Kriva ploča.

Osim uživanja u veličanstvenoj panorami, na vrhu možete istraživati ostatke srednjovekovnog grada Borča iz doba despota Stefana Lazarevića. Uspon vodi pored crkve iz 14. veka i groblja iz 17. veka.

Vinska tura

Od davnina Oplenac je poznat kao vinogradarski kraj, sa osunčanim padinama, povoljnom klimom i vetrovima, što sve zajedno pogoduje uzgoju kvalitetnih sorti grožđa.

Poslednjih godina vinski turizam sve se više razvija i popularizuje. Bilo u sopstvenoj režiji bilo putem organizovanih tura, ovog leta možete posetiti lokalne vinarije, čuti priče o tome kako nastaje „piće bogova”, od uzgoja vinove loze, preko berbe i procesa vrenja, do čuvanja u podrumima, u specijalnoj buradi. Ugođaj upotpunjava degustacija vina od različitih sorti grožđa, uz obavezni mezetluk.

Izvor: Lepa & Srećna

Izvor: Lepa&Srećna