- Spasovdan je jedan od najvećih hrišćanskih praznika i smatra se najsrećnijim danom u godini.
- Povezan je sa brojnim istorijskim događajima, običajima i narodnim verovanjima.
- Danas spaja religiju, tradiciju i prehrišćanske običaje u jedinstven kulturni simbol.
Spasovdan je jedan od 12 najvećih hrišćanskih praznika i uvek se obeležava u četvrtak, 40 dana nakon Vaskrsa. U srpskom narodu uz ovaj praznik vezani su brojni običaji, verovanja i istorijski događaji, a prema starom narodnom predanju smatra se i najsrećnijim danom u godini.
Spasovdan kao dan za nove početke
Kako je objasnio Saša Srećković, etnolog i muzejski savetnik Etnografskog muzeja, u narodu postoji verovanje da je Spasovdan najbolji dan za započinjanje novih poslova, gradnju kuće i donošenje važnih odluka, jer sve što se tada započne prati napredak, spas i uspeh.
Istorijski značaj Spasovdana
Srećković ističe da Spasovdan ima posebno mesto i u srpskoj istoriji. Na ovaj praznik obnarodovan je Dušanov zakonik, jedan od najznačajnijih pravnih akata srednjovekovne Srbije.
Takođe, Spasovdan je i slava Beograda, a njegovo obeležavanje započeo je Stefan Lazarević 1403. godine, kada je Beograd prvi put postao srpska prestonica. Nakon duge zabrane u periodu komunizma, tradicionalna Spasovdanska litija obnovljena je 1992. godine.
Stara verovanja i prehrišćanski koreni
Govoreći o poreklu običaja, Srećković navodi da deo verovanja potiče još iz prethrišćanskog perioda. Stari Sloveni su u pojedinim obredima prinosili žrtve božanstvima kako bi izmolili zaštitu, spas i sreću, a tragovi tih verovanja i danas su prisutni u narodnim običajima.
Narodni običaji koji se i danas čuvaju
Uoči Spasovdana bere se leska, a od njenih grančica prave se mali krstići. Oni se na sam praznik postavljaju na njive, livade, bašte i krovove kuća, kako bi dom i imanje bili zaštićeni od nepogoda i zlih sila.
Stočarski praznik i posebni običaji
Spasovdan se smatra i velikim stočarskim praznikom. Tada se prvi put u godini jede hrana od novog mleka – sir, kajmak i mleko.
U mnogim krajevima Srbije postojao je i običaj da se muškarci i momci ne briju i ne šišaju do Spasovdana.
Verovanja vezana za ovaj dan
Prema narodnom verovanju, na Spasovdan ne treba spavati tokom dana, jer se smatra da bi čovek mogao da „prespava sreću“, ali i da će ga tokom godine mučiti glavobolje.
Praznik koji spaja veru i tradiciju
Kako zaključuje Saša Srećković, Spasovdan je praznik u kome se vekovima prepliću hrišćanska vera, narodna tradicija i stara verovanja, zbog čega i danas zauzima posebno mesto u kulturi i duhovnosti srpskog naroda.
BONUS VIDEO: