Ako i vaša porodica 21. novembra pali slavsku sveću, seče kolač i okuplja rodbinu oko slavske trpeze, deo ste velike tradicije koja se prenosi generacijama. Aranđelovdan je jedna od najčešćih krsnih slava u Srbiji, a iza njegove rasprostranjenosti kriju se zanimljiva istorijska predanja, porodična nasleđa i veza sa dinastijom Nemanjića. I dok se mnogi pitaju koji sve običaji za Aranđelovdan postoje, malo ko zna zašto je ovo jedna od najrasprostranjenih slava među srpskim porodicama.

Sveti arhangel Mihailo nije samo jedan od najpoštovanijih svetitelja u srpskom narodu već je imao posebno mesto i u srednjovekovnoj Srbiji. Smatra se zaštitnikom dinastije Nemanjića, a njegovo poštovanje ostavilo je dubok trag u našoj istoriji i narodnoj tradiciji.

Aranđelovdan je druga najčešća slava u Srbiji

Prema podacima koji se često navode u medijskim pregledima krsnih slava, Aranđelovdan zauzima drugo mesto po rasprostranjenosti, odmah iza Nikoljdana. Pojedine procene govore da ga slavi oko 15 odsto stanovništva Srbije.

Razlog zbog kojeg se ova slava toliko proširila ne može se svesti na jedan događaj ili jednu porodicu. Krsna slava se nasleđuje, najčešće sa oca na sina, pa se tokom vekova prenosila na nove generacije i širila zajedno sa porodicama koje su se selile u druge krajeve.

Zato danas Aranđelovdan slave porodice u različitim delovima Srbije, ali i u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini i drugim krajevima u kojima živi srpski narod.

U galeriji ispod pročitajte najlepše čestitke za srećnu slavu za Aranđelovdan!

Čestitke za Aranđelovdan Foto: Shutterstock

Kakve veze Aranđelovdan ima sa Nemanjićima?

Veza ovog praznika sa najpoznatijom srpskom srednjovekovnom dinastijom posebno je zanimljiva. Sveti arhangel Mihailo smatra se nebeskim zaštitnikom loze Nemanjića, a njegovo poštovanje bilo je duboko ukorenjeno u njihovoj duhovnoj i državnoj tradiciji.

Nemanjići su podizali i obnavljali brojne crkve i manastire, a poštovanje arhangela Mihaila bilo je prisutno u srednjovekovnoj Srbiji. Zato se njegovo ime i danas povezuje sa vladarskom tradicijom i nasleđem ove dinastije.

Posebno je zanimljivo predanje koje se vezuje za Vasojeviće, jedno od najvećih srpskih plemena u Crnoj Gori. Prema njihovom porodičnom predanju, Vasojevići vode poreklo od Nemanjića, a Aranđelovdan su nasledili upravo od svojih znamenitih predaka. Ovu slavu tradicionalno obeležavaju brojna bratstva ovog plemena, uključujući njegove glavne grane – Mijomanoviće, Rajeviće i Novakoviće.

Ipak, važno je naglasiti da je reč o narodnom predanju o poreklu, a ne o istorijski potvrđenom dokazu da su Vasojevići potomci Nemanjića. Istraživanja porekla ovog plemena ukazuju na složeniju istoriju i različite verzije porodičnih predanja.

Upravo zbog toga Aranđelovdan ima posebno mesto u porodičnom identitetu Vasojevića, ali i njihovih potomaka koji su se tokom vremena naseljavali u različitim krajevima Srbije i regiona.

Koje porodice slave Aranđelovdan?

Ne postoji jedinstven spisak prezimena koja slave Aranđelovdan, jer se krsna slava ne određuje prema prezimenu, već prema porodičnom nasleđu. Dve porodice koje nose isto prezime ne moraju nužno slaviti istog svetitelja, kao što ni različita prezimena ne znače da porodice nemaju zajedničko poreklo.

Aranđelovdan je posebno zastupljen među brojnim porodicama i bratstvima koja vode poreklo iz Crne Gore, Hercegovine, Raške i drugih srpskih krajeva. Njegova rasprostranjenost povezana je i sa velikim migracijama stanovništva, tokom kojih su porodice sa sobom nosile i svoju krsnu slavu. Primer za to su upravo Vasojevići, čiji su se potomci naseljavali u različitim delovima Srbije, ali su u velikom broju sačuvali Aranđelovdan kao porodičnu slavu.

Zato, ako vaša porodica slavi Aranđelovdan, moguće je da iza tog običaja stoji veoma dugo porodično nasleđe, ali se samo na osnovu slave ne može zaključiti da potičete od određene dinastije ili plemena. Za takvo istraživanje potrebni su porodično predanje, matične knjige, arhivska građa i drugi istorijski podaci.

U galeriji ispod pročitajte molitve za slavu!

Zahvalite i zatražite blagoslov za slavu, dom, porodicu i goste. Foto: Shutterstock

Slava koja se prenosi sa generacije na generaciju

Suština krsne slave nije samo u okupljanju rodbine i prijatelja, već u očuvanju porodičnog duhovnog identiteta. Slava se tradicionalno prenosi sa oca na sina, a potomci nastavljaju da poštuju svetitelja kojeg su slavili njihovi preci.

Aranđelovdan je posvećen Saboru Svetog arhangela Mihaila i ostalih bestelesnih sila nebeskih. U pravoslavnoj tradiciji arhangel Mihailo poštuje se kao predvodnik nebeske vojske i borac protiv zla.

Zanimljivo je i da se za ovu slavu, uprkos narodnom verovanju da se za „žive svece“ ne priprema žito, obavezno prinosi slavski koljivo. Crkva podseća da se žito priprema za sve krsne slave, jer je ono simbol vaskrsenja i večnog života.

Aranđelovdan tako nije samo jedan od najrasprostranjenijih praznika u srpskom narodu već i deo porodične istorije koja se čuva kroz vekove. Za mnoge domaćine slavska sveća i kolač predstavljaju vezu sa precima, a upravo je to razlog zbog kojeg se krsna slava prenosi i poštuje čak i kada se porodica preseli daleko od svog rodnog kraja.

BONUS VIDEO:

02:07
Aranđelovdan je pred vratima, a cene na pijacama šareno: Evo koliko treba izdvojiti za slavsku trpezu Izvor: Kurir televizija