Drugi dan Vaskrsa, poznat je u narodu i kao Svetli ponedeljak, jer njime počinje Svetla nedelja. Pošto se prvog dana, posle liturgije, porodica okupi u domu da se omrsi šarenim jajima, drugog dana je običaj da se za Uskrs ugoste komšije i prijatelji.

Naime, Uskršnjim ponedeljkom počinje "trapava" sedmica, tokom koje se uopšte ne posti, čak, ni sreda, ni petak. A rasprostranjen je, takođe, i naziv "Bela nedelja".

Svaki gost dobija obojeno jaje, a organizuju se i litije. Rano ujutru, po završenoj službi u hramu manastira Hilandar, monasi izlaze iz manastirske porte, na čelu sa ikonom Bogorodice trojeručice.

Krećući se laganim hodom u povorci, poju svo vreme tropare Bogorodici i obilaze mesta: Krst cara Dušana, spomen mesto Bogorodici podignuto na mestu gde je uginula mazga koja je donela ikonu Bogorodice Trojeručice iz Jerusalima, kosturnicu gde se čuvaju kosti upokojenih monaha, a onda se vraćaju u manastir i ponovo ulaze u hram.

Zašto farbamo jaja za Uskrs
Shutterstock  

Običaji na Uskršnji ponedeljak

U Srbiji, pretežno u vojvođanskim selima, na današnji dan se zadržao jedan interesantan običaj, polivanje devojaka vodom. Naime, mladi momci obilaze fijakerima ili karucama devojke u selu i sa sobom vode tamburaše ili sami sviraju, ali nose kanticu ili ćup pomoću kojeg će politi devojku. Simbolično, polivanje vodom predstavlja spiranje pređašnjih devojačkih greha, a to takođe podseća i na to kako je Isus svojim apostolima oprao noge. Pored toga, smatralo se da što više neki momak polije devojku, znači da je veća šansa da će je zaprositi te godine. Nakon toga, devojka ih služi farbanim jajima, kolačima i vinom, a ponekad zaigra s njima i kolo.

Najvažniji običaj je da se na Vaskrsni ponedeljak podele farbana jaja i hrana siromašnim komšijama, kako bi svi u radosti proslavili praznik. Time se berićet privlači i u kuću domaćina.

Tekst: Lepa&Srećna