Sveti Đorđe je se slavi na Đurđic, 16. novembra i na Đurđevdan, 6. maja. Prvi praznik je, po crkvenom kalendaru, crno slovo - zapovedni praznik, a drugi crveno slovo, a oba se praznuju i kao krsna slava. 

Prema predanju, Sveti velikomučenik Georgije je bio rimski vojnik koji je preuzeo hrišćanstvo, a onda bio mučen u vreme progona hrišćana za vreme cara Dioklecijana. Po predanju, videvši njegov otpor, žena cara Dioklecijana, carica Aleksandra viknula je: "I ja verujem u Boga koji Đorđu daje toliku snagu."

Oboje su pogubljeni po carskoj naredbi, na dan 6. maja koji se slavi kao Đurđevdan. Na mnogim ikonama, sveti Georgije se prikazuje na konju, kako kopljem ubija aždaju - smatra se da ona simbolizuje mnogoboštvo. Često je prikazana i carica Aleksandra, a ona, kako se veruje, predstavlja mladu hrišćansku crkvu.

Sveti Georgije ubija aždaju.
LepaiSrecna 

Dan kada je obnovljen hram u Lidiji, gde je položeno telo svetog Velikomučenika Georgija - Srbi proslavljaju kao praznik pod imenom Đurđic.

U pravoslavnoj ikonografiji, Sveti Georgije je još od 7. veka prikazivan kao vojnik (bez konja, u stojećem stavu) i sa kopljem ili mačem.

Običaji na Đurđic
LepaiSrecna 

Zabeležena su brojna čuda koja su se dogodila na grobu svetog Georgija kao i njegova brojna javljanja u snu i na javi mnogima koji su njegovu pomoć tražili.

Običaji na Đurđic
LepaiSrecna 

Veoma je slavljen kod Srba i najčešće ga nazivaju Sveti Đorđe ili Sveti Đurađ. Mnogi ga slave kao krsnu slavu.

Običaji na Đurđic
LepaiSrecna 

Iako Đurđic nije crveno slovo, veoma je važan i poštovan praznik među vernicima, pa se tako na ovaj dan ne rade teški poslovi i ručni radovi. Smatra se da je strogo zabranjeno loviti vukove, jer će lovce pratiti nesreća čitavu godinu dana. 

Sveti Đorđe je, dok je trpeo mučenje, neprekidno prizivao Boga, a on mu je pomagao i stalno ga isceljivao. On je ostavio svezbog ljubavi prema Hristu - vojnički čin, bogatstvo i carske počasti. Za to je nagrađen, po predanju, silom da pomaže u nevolji svima onima koji ga slave i njegovo ime prizivaju.

Običaji na Đurđic
LepaiSrecna 

 Izvor: Lepa&Srećna