Srpska pravoslavna crkva i vernici 19. decembra slave Svetog NikoluNikoljdan. Smatra se zaštitnikom dece, učenih ljudi, trgovaca, moreplovaca i putnika.

Svetiteljev kult rasprostranjen je ne samo kod pravoslavaca, već i među katolicima koji ovog sveca slave 6. decembra (Nikolo). Njemu su posvećeni brojni hramovi u Grčkoj, Bugarskoj i Rusiji,  a velika pažnja mu se pridaje i u Britaniji, Italiji, Nemačkoj, Španiji i drugim zemljama.

Sveti Nikola je rođen u maloazijskom gradu Patara, luci na mediteranskoj obali današnje Turske i živeo u 4. veku, mnogo pre podele Crkve na pravoslavnu i katoličku 1054. godine. Roditelji su mu bili bogati Grci, Teofan i Nona, ali kako su umrli u velikoj epidemiji Nikola je nasleđeno bogatsvo podelio siromašnima. U želji da ostane anoniman, ljudima je krišom stavljao u džep novac kako bi ga kasnije pronašli i obradovali se. Veruje se da je po njemu nastala i legenda o Deda Mrazu, koji uoči Božića deci ostavlja poklone u čarapi.

Širio je veru, pravdu i milosrđe. Već je svojom pojavom donosio utehu, mir i dobru volju među ljude. Umro je 19. decembra 345. godine, a njegove mošti su krajem 11. veka prenesene  iz Saborne crkve Mirlikijske mitropolije u manastir svetog Jovana Preteče u Bariju.

Narod veruje da na Svetog Nikolu valja darivati decu, pa se potrudite da sve mališane u kući obradujete nekim poklonom. 

Zašto je omiljen među Srbima

Verski analitičari smatraju da se Sveti Nikola Čudotvorac svojim životom nametnuo kao simbol hrišćanskih vrednosti i da ga zato toliko ljudi u Srbiji slavi kao krsnu slavu. Postoji više od 600 crkava i manastira u Srbiji nosi njegovo ime.

Kako 19. decembar pada u vreme posta, a za postan ručak je svaka kuća imala brašno za hleb, kupus,  krompir i rakiju, onda je mogla da dočeka rodbinu i prijatelje. Na ovaj dan je strogi post za sve i ovo pravilo pravoslavci neće prekršiti. 

Sveti Nikola je i takozvana krovna, manastirska slava Srpske patrijaršije. Svetog Nikolu su već za života smatrali svecem i prema verovanju mogao je da izleči svaku boljku. Prema predanju, smatra se i da je Sveti Nikola povratio vid Stefanu Dečanskom.

Običaj je da se na Nikoljdan sadi pšenica kako bi izrasla do Božića.