Oni koji u jesen rado šetaju šumom lako će uočiti crvenosmedja ljuspasta stabla koja štrče visoko k nebu. Sunce bez po muke prodire kroz retke krošnje dok pod nogama pucketaju suve četine. Domaci srebrni bor (Pinus sylvestris) tipično je šumsko drvo, preveliko za naše bašte. Ali asortiman borova u našim rasadnicima je širok, i tu će svako pronaći adekvatan primerak za svoje malo zeleno carstvo. Za male bašte i leje u ponudi su posebno niske i patuljaste vrste i sorte. Ovde je, pre svega, reč o borovima koji tek u starosti dobiju neobično slikovitu krošnju i oblik, a to je upravo ono što toj vrsti daje šarm. Ukoliko ne želite toliko da čekate, orezivanjem ćete uspeti da dobijete prirodnu formu i da formirate krošnju u obliku kišobrana.

Za baštu pored kuće najpogodniji su beli i crni bor. U baštama uredjenim u azijskom stilu najbolje se uklapaju forme koje podsećaju na bonsai. U vezi s borom treba da znate i to da je njegova krošnja retka i da propušta sunčeve zrake zbog čega u njegovom podnožju uspevaju mnoge biljke. Još jedna prednost je i koren koji raste u dubinu. Treba da vodite računa i o tome da opale iglice povećavaju kiselost zemljišta, pa se preporučuje sadnja šumskih perena i biljaka koje su slične vresu: za pratioce ovog četinara treba izabrati rododendron, azaleju, lavandu, borovnicu, vres ili eriku.

Zbog svog niskog rasta planinski bor (Pinus mugo) jedna je od najboljih vrsta drveta za manje površine. U pogledu oblika rasta, može biti od kupastog, preko loptastog, do jastučastog. Ovo nisko drvo odlično podnosi orezivanje, a može da se upotrebi i kao živa ograda. Idealno vreme za orezivanje je april, pre nego što krenu pupoljci.  Patuljaste forme, kao što je loptasti bor „Mops”, odličan je za kamene i krovne bašte.