Laboratorijske analize neophodne su za postavljanje ispravne dijagnoze i davanja pacijentu usmerenja za adekvatno lečenje. Uzimanje krvi traje veoma kratko i mnogi smatraju da je potpuno bezbolno. Za većinu laboratorijskih analiza nije potrebna nikakva specijalna priprema. Ipak, za dobijanje što verodostojnijih rezultata pre davanja krvi savetuje se uzdržavanje od jela u periodu od dvanaest sati i izbegavanje težih fizičkih napora.

Krvna slika je važna i u prevenciji, kao način ranog otkrivanja i pomoć u pravovremenom početku lečenja neke bolesti. Zato ju je neophodno proveravati u određenim vremenskim periodima. O tome šta nam može reći nekoliko kapi krvi u epruveti razgovarali smo sa Branimirom Spasojevićem, glavnim laborantom laboratorije u DZ Stari Grad, i predsednikom Asocijacije laboratorijskih tehnologa i tehničara Srbije.

Kompletna krvna slika (KKS) je analiza koja nam daje važne informacije o zdravlju, a deo je rutinskih pregleda u određenim razdobljima života ili pri nekim stanjima. Obuhvata analizu crvenih i belih krvnih zrnaca, krvnih pločica, odnosno trombocita.

Kod crvenih krvnih zrnaca posmatra se broj eritrocita ili crvenih krvnih ćelija, hemoglobin (belančevina koja u sebi nosi gvožđe i prenosi kiseonik iz pluća u tkiva, a ugljen-dioksid iz tkiva u pluća), zatim hematokrit ili volumen eritrocita. Izračunavaju se i tzv. eritrocitne konstante (MCV, MCH, MCHC, RDW) koje daju informacije o kvalitetu eritrocita. Smanjenje broja eritrocita, hemoglobina i hematokrita, a posebno promene eritrocitnih konstanti, mogu biti pokazatelji nekog od oblika anemije ili krvarenja.

Bela krvna zrnca pokazuju ukupan broj belih krvnih ćelija koje učestvuju u odbrani organizma od bakterija i virusa. Njihov povišen ili snižen broj upozorava na akutnu upalu bakterijskog ili virusnog porekla. Uvek se radi i diferencijalna krvna slika, tj. određuje se broj pojedinih leukocita (neutrofila, limfocita, monocita eozinofila i bazofila) jer promene u njihovom broju mogu ukazati na postojanje različitih bolesti i stanja.

Trombociti ili krvne pločice učestvuju u zgrušavanju krvi i njihov smanjen broj za posledicu ima sklonost krvarenju, dok je pojačano zgrušavanje krvi posledica porasta broja trombocita.

Za procenu nalaza utvrđene vrednosti se upoređuju sa referentnim vrednostima, što bi trebalo prepustiti lekaru jer se vrednosti razlikuju zavisno od godina, pola i fiziološkog stanja (trudnoća). Osim toga važno je znati i da se samo na osnovu jednog elementa, na primer broja trombocita, ne može postaviti dijagnoza, jer može biti izmenjena usled niza činilaca i brojnih bolesti. Ti elementi daju opštu sliku zdravstvenog stanja i upućuju na potrebu i vrstu daljih analiza.

Veliki broj žena koje su u reproduktivnom periodu uzima različite kontracepcijske preparate koji se metabolišu u jetri i mogu da je oštete. Oralnu kontracepciju može uzimati samo osoba koja ima zdravu jetru. Pre propisivanja tih preparata potrebno je uraditi kompletnu krvnu sliku i jetrene probe. Time se kontrolišu jetreni enzimi čije povišene ili snižene vrednosti mogu ukazivati na različite bolesti, oštećenja i poremećaje funkcije jetre.

Jetreni testovi uključuju određivanje jetrenih enzima. Nakon propisivanja kontraceptiva, analiza krvi se radi prema preporuci lekara.

Cilj svake laboratorijske analize je dobijanje tačnog i pouzdanog nalaza koji će pokazati da li su u fiziološkim funkcijama i procesima nastupile promene, ali savet je da tumačenje dobijenih rezultata obavezno poverite lekaru koji vas leči i prati - savetuje Branimir Spasojević.

Na sledećoj strani pročitajte šta pokazuju i kada se rade analize krvi u trudnoći i menopauzi.

PageBreak

Obično se analize krvi rade u drugom mesecu trudnoće, i ujedno se utvrđuje i nivo šećera u krvi. Veoma je važno proveriti da li postoji anemija, jer u tom slučaju trudnica ima povećanu potrebu za gvožđem, a to je veoma važno za tok trudnoće a i za period dojenja. Druga važna i obavezna analiza je utvrđivanje nivoa šećera u krvi kako bi se proverilo da li postoji dijabetes, koji u trudnoći može biti opasan ako se ne drži pod kontrolom. Normalne vrednosti šećera u krvi iznose do 6,1 mmol/L za oba pola.

Ženama koje ulaze u menopauzu uz KKS preporučuju se i biohemijske analize i provera sedimentacije (SE). Sedimentacija ili brzina taloženja eritrocita je parameter koji govori o akutnim ili hroničnim promenama u organizmu. Normalne vrednosti SE iznose do 10/12, a sve preko toga može ali i ne mora da bude znak za promene. Do povećanja može doći zbog pokvarenog zuba ali i usled mnogo ozbiljnijih problema, a neko može celog života da ima SE 60 i da nema nikakve zdravstvene probleme. U svakom slučaju, ukoliko je SE i najmanje povećana potrebno je posavetovati se sa lekarom.

Obavezno se radi i hepatogram, tj. test jetre, kao i kontrola bubrežne funkcije i masnoća u krvi. Za kontrolu bubrega određuju se urea i kreatinin, produkti razgradnje metabolizma, čiji povećan ili smanjen nivo ukazuje na poremećaj funkcije bubrega.

Lipidogram i kontrola masnoća u krvi obuhvata merenje ukupnog holesterola, triglicerida i HDL („korisnog”) i LDL („štetnog”) holesterola. Povišena vrednost ukupnog holesterola, triglicerida i LDL-a ukazuje na povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Pre ulaska u menopauzu korisno je odrediti nivo ženskih polnih hormona FSH, LH, estradiola i progesterona. S obzirom na to da se u ovom životnom dobu smanjuje nivo ženskih polnih hormona, utvrđivanjem njihovog nivoa mogu se na vreme utvrditi promene i pravovremeno sprovesti dodatna terapija.

U menopauzi je poželjno sprovesti i analizu krvi na osteoporozu. Proverava se nivo kalcijuma i fosfora u krvi pa se određuje alkalna fosfataza, parametar jetre čije povišene vrednosti mogu biti znak povećane razgradnje koštane mase i mogućeg razvoja osteoporoze.

Kada treba uraditi prve provere krvi kod deca, kakve analize čekuju muškarce nakon pedesete godine i osobe sa reumatskim problemima, pročitajte na sledećoj strani.

PageBreak

Sistematski pregled muškaraca starijih od 50 godina trebalo bi da uključuje KKS, sedimentaciju i biohemijske analize - proveru funkcija jetre i bubrega, i masnoća u krvi. U toj životnoj dobi muškarci počinju da osećaju prve tegobe u vezi sa mokrenjem pa je korisno odrediti PSA - specifični antigen prostate, koji može da bude prvi pokazatelj mogućih problema.

U slučaju reumatskih bolesti ili sumnje na reumatske bolesti obavlja se niz analiza koje uključuju KKS, ali i analiza kojom se u krvi utvrđuje tzv. reumafaktor, kako bi bila isključena ili potvrđena reumatska bolest. Za proveru zdravlja zglobova potrebno je proveriti i koncentraciju mokraćne kiseline jer njene povećane vrednosti upućuju na poremećaje metabolizma ili na postojanje gihta.

Prva rutinska provera krvi kod dece podrazumeva kontrolu crvenih krvih zrnaca u šestom mesecu života, kojom se proverava da li dete možda boluje od anemije. Ne izvodi se ranije jer odojče ima fiziološku anemiju, odnosno troši hemoglobin dobijen od majke. Analiza krvne slike sprovodi se i ako dete slabo napreduje, često plače, povraća i sl. U krvnoj slici određuje se broj eritrocita i hemoglobina i hematokrit, a njihove smanjene vrednosti mogu ukazivati na postojanje anemije.

Tekst: Vesna Stanimirović