Epidemiolozi širom sveta od početka epidemije upozoravaju da je držanje distance od jednog metra jedna od najefikasnijih preventivnih mera za zaštitu od korona virusa.

Međutim, naučnici i Svetska zdravstvena organizacije utvrdili su faktore rizika po kojima je prenošenje virusa moguće i na većoj udaljenosti.

Virus korona sasvim sigurno se prenosi kapljičnim putem, a određene grupe naučnika smatraju da može da pređe sa čoveka na čoveka i aerosolno, putem vazduha.

I jedni i drugi su saglasni da u oba slučaja razdaljina na kojoj se virus prenosi nije veća od jednog metra.

Međutim, grupa od 239 naučnika u pismu Svetskoj zdravstvenoj organizaciji iznela je teoriju da se virus može preneti i na većoj razdaljini, u slučaju takozvanih forsiranih akcija, kao što su kašljanje, kijanje, vikanje ili pevanje.

- Utvrđeno je da u normalnim uslovima virus korona može da se prenosi najviše na razdaljini od jednog metra. Međutim, ova istraživanje nisu uzela u obzir eksremne situacije u kojima se virus može prenositi i na većoj razdaljini.

Uveren sam, kada biste napravili istraživanje u horu gde svi pevaju, da bi, u slučaju da tu postoji zaražena osoba, virus uspeo da pređe put veći od jednog metra i zarazi drugi ljudski organizam - objasnio je Donald Milton, profesor na Univerzitetu Merilend i jedan od potpisnika pisma upućenom SZO.

Komentarišući ova saznanja, naši stručnjaci, sagovornici "Blica", kažu da postoje četiri glavna faktora rizika za prenošenje korone - blizina, gužva, dužina kontakta i forsirana akcija.

Upravo forsirana akcija predstavlja specifičan rizik, jer ona podrazumeva radnje koje pomažu virusu da pređe razdaljinu od jednog metra, a to su kašljanje, kijanje, pevanje u horu, navijanje na fudbalskim utakmicama, glasan razgovor tokom obroka u restoranu, svađa i vikanje...

Rizik se naravno povećava ukoliko ne postoji obostrana zaštita maskom.

Epidemiolog dr Sonja Novak objasnila je da korona od nas zahteva da joj se prilagodimo promenom ponašanja, te da postoje četiri parametra procene rizika, a rizik raste u odnosu na to gde se nalazimo, da li smo u otvorenom ili zatvorenom prostoru.

- U kakvom smo riziku, zavisi da li smo u kafiću, restoranu, baru, noćnom klubu, ili smo na otvorenom gde sedimo sa prijateljima u bašti nekog kafića na metar distance.

To je taj prostor koji nam definiše rizik. Svako od nas bi trebalo u narednih godinu dana ili koliko god je potrebno da razmišlja o rizicima kojima se izlaže.

Drugi parametar je dužina interakcije sa nekom osobom, znači ako je neko u potencijalnom riziku, ako je duže od deset minuta s nekim u kontaktu, ta osoba mora da ima masku. Treći parametar je gužva, treba da izbegavamo gužvu bilo da smo u zatvorenom ili otorenom prostoru - objašnjava dr Novak.

Kako epidemiolozi savetuju, treba izbegavati gužvu, i napominju da ne treba zaboraviti da je koncentracija virusa u zatvorenom prostoru visoka, zbog čega se i insistira na nošenju maski i držanju distance. Boravak na otvorenom je pak drugačiji, ali koliki je stepen rizika, zavisi i od gužve, ali i od dužine interakcije s drugim osobama.

- Nije svejedno da li je neko ko je inficiran samo prošao pored vas ili ste sa njim sedeli na manje od jednog metra i razgovarali, jer četvrti parametar je govor.

Rizične su te forsirane akcije, vikanje, pevanje, i naravno kijanje i kašljanje koje se može dogoditi tokom razgovora. Toga imamo na stadionima, ali i na koncertima, zato je odlazak potencijalno rizičan, ako ne postoji distanca i mera zaštite. Maske, dezinfekcija, distanca, sa tim moramo naučiti da živimo u narednom periodu - objašnjava dr Novak.

Epidemiolog prof. dr Branislav Tiodorović, član Kriznog štaba za suzbijanje zarazne bolesti Covid 19, izjavio je za "Blic" da se u nauci uvek iznova uči i novo saznaje, pa je isti slučaj i s virusom korona.

- Ono što znamo je da se prenosi kapljičnim putem, pa ukoliko razgovarate sa zaraženim koji je bez maske i koji vam je blizu, možete da se zarazite, bez obzira na to gde se nalazite. Zato su na snazi mere koje podrazumevaju da nosite masku i da držite razdaljinu od metar i po.

Virus je težak i on pada na zemlju ako ne dospe do druge osobe, međutim, sada se pojavila informacija da se prenosi i vazduhom, što bi značilo da ga nešto drži u vazduhu, bilo da je to vetar ili klima-uređaji. Naravno, treba biti svestan da se virus još uvek istražuje - rekao je dr Tiodorović.

Prema rečima epidemiologa, postoje četiri vrste rizika zaražavanja, broj ljudi, dužina razgovora, otvoreni ili zatvoreni prostor i govor - vikanje, kašljanje, kijanje tokom razgovora.

Četiri faktora rizika

1. Blizina

Svaki kontakt na udaljenost manjoj od metra predstavlja rizik za prenošenje virusa, naročito u slučaju nepostojanja zaštite.

2. Dužina kontakta

Nije isto da li ste pored nekog prošli i očešali se, ili ste u njegovom društvu deset minuta. U ovom drugom slučaju, rizik je neuporedivo veći.

3. Gužva

Kretanje u masi ljudi, naročito na zatvorenim mestima, znatno povećava rizik od zaraze, čak i u slučaju postojanja distance.

4. Forsirane akcije

Govor, vikanje, pevanje, navijanje, svađa, vikanje... radnje su koje pomažu virusu da se prenosi i na udaljenosti većoj od metra.

Tekst: Ivana Anđelković

Izvor: Blic