U jeku pandemije virusa korona, ovih dana su usijali su se telefoni alergologa zato to su se oni koje muči elergija našli u velikoj nedoumici da li zdravstvene tegobe koje ih muče mogu da podvedu pod preosetljivost na polen drveća ili ne daj bože pripišu kovidu 19. Iako u javnosti vlada uverenje da je suviše rano da bi se ispoljile alergijske reakcije, stručnjaci to demantuju jer je zbog lepog vremena proteklih dana procvetalo brojno drveće a samim tim i izazvalo kijanje, curenje sekreta iz nosa, teže disanje...

Mirjana Mitrović Josipović, rukovodilac grupe za monitoring i stanje alergenog polena u Agenciji za zaštitu životne sredine, istilče za „Politikuˮ, da već 13 polena drveća pravi probleme, poput čepresa, kao i da je polen hrasta u tendenciji rasta.

− Probleme u ovom trenutku mogu da stvaraju javor, breza, grab, vrba, brest... Uznapredovalo cvetanje stvara probleme alergičnim osobama. Biologija biljaka nam pokazuje da su sve u povećanim koncentracijama poleni. Tamo gde je oštrija klima, poput Zlatibora i Kopaonika, slabija je koncentracija polena. Ali je zato ima dosta u Vojvodini i centralnoj Srbiji. Pad temeperature malo će umanjiti koncetracije polena, ali sa lepim vremenom koje se najavljuje krajem nedelje, one će se ponovo razbuktati. Ukoliko se nekome javi alergija na polen prepoznaće je po karakterističnoj jakoj sekreciji iz nosa i po svrabu u grlu, nosu ili ušima − dodaje Mitrović Josipović.

A kako razlikovati kovid 19 i alergijske bolesti disajnih puteva i kako ljudi da znaju da li da potraže pomoć alergologa ili infektologa?

Profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu dr Sanvila Rašković, iz Klinike za alergologiju Kliničkog centra Srbije, kaže da su prethodnih nekoliko nedelja, zbog situacije i brige oko epidemije virusa korona, nekako ostali u zapećku mnogobrojni pacijenti, desetine hiljada njih u Srbiji, koji boluju od sezonske alergijske kijavice, a neki i od alergijske bronhijalne astme.

Kod mnogih pacijenata tegobe su se razbuktale zbog toplog vremena i prisustva visoke koncentracije polena drveća u vazduhu, koja je krenula praktično već krajem januara. Oni pacijenti koji znaju za svoju bolest od ranije i koji su se posavetovali sa alergologom, znaju da koriste svoju redovnu terapiju u sezoni, kao i da je po potrebi i pojačaju.

− Ova terapija sastoji se  kod alergijske kijavice od uzimanja tableta nesedativnih antihistaminika i nazalnih sprejeva sa glikokortikoidima.  Ako postoji i bronhijalna astma, potrebna je  redovna primena sprejeva, stručno rečeno inhalaciona terapija glikokortikoidnim pumpicama. Neki pacijenti sa astmom uzimaju kombinaciju glikokortikoida i lekova koji trenutno šire disajne puteve (brohodiklatatori) u istoj pumpici − ističe dr Rašković.

Šta je sa onima koji prvi put imaju ove sezone simptome alergije disajnih puteva?

Naša sagovornica naglašava da ljudi treba da znaju da su simptomi alergijske kijavice izraženi svrab nosa i očiju, kijanje u seriji, sekrecija bistre tečnosti iz nosa, nekada i potpuna zapušenost nosa, što ih tera da dišu na usta. Simptomi alergijske bronhijalne astme su, pre svega, napadi gušenja: otežanog disanja, sa čujnim sviranjem i pištanjem u grudima.

− Simptomi alergije se značajno razlikuju od simptoma virusne infekcije, koji obuhvataju: jezu, malakasalost, povišenu temperaturu, bolove u mišićima i kašalj. Osobe sa ovakivim simptomima se  svakako moraju javiti epidemiološkoj službi. Naravno, moguće je da osoba sa alergijom disajnih puteva dobije i virusnu infekciju, u tom slučaju se simptomi kombinuju, i leče se kombinovano, u zavisnosti od opšteg stanja i stepena disajnih tegoba – objašnjava naša sagovornica.

− Važno je reći da naši alergološki pacijenti, koji su bili na nekim od procedura alergen-specifične imunoterapije, trebalo da znaju da se ova terapija može u svakom momentu prekinuti (što se zbog vanrednih okolnosti sada upravo dešava), ali da se ta terapija može u svakom trenutku nastaviti, za neki mesec, što će se dogovoriti sa svojim alergologom na kontrolnom pregledu. Oni kojima prvi put počinje alergijska kijavica mogu da koriste neki antihistaminik − dodaje dr Rašković.

Ne bi trebalo smetnuti sa uma ni važne činjenice da je kovid 19 zarazno oboljenje, a da alergije to nisu, da virus korona može da izazove povišenu temparaturu a alergija ne, da su zapušen nos i kijanje u naletima ipak karakteristični za alergije. Uz to kovid 19 odlikuju kratak dah i otežano disanje.

Tekst: Danijela Davidov-Kesar

Izvor: Politika