Dobroćudno uvećanje muške polne žlezde odnosno benigna hiperplazija prostate može da prouzrokuje brojne komplikacije i umanji kvalitet života.

Prostata počinje da se uvećava već posle 35 godine života i muškarci treba redovno da je kontrolišu, bar jednom godišnje.

Bez obzira na početne blage simptome, koji podrazumevaju češći odlazak u toalet, od odlaska lekaru ne bi trebalo nikako da odustanu jer rutinski pregled može da otkrije i kancer prostate!

Kako sačuvati zdravu prostatu, kada njeno stanje može da se poboljša medikamentima, a kada je neophodna hirurška intervencija pripadnike jačeg pola, upućuje prof. dr sc. med. Vinka Vukotić, naš čuveni urolog u KBC "Dr Dragiša Mišović - Dedinje" i profesor na katedri Hirurgije Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Šta znači BHP? - To je benigno, dobroćudno uvećanje prostate.

Zašto dolazi do opstrukcije u protoku urina? 

- Odgovorne su dve komponente, mehanička i dinamička, odnosno uvećanje prostate i povećan broj mišićnih vlakana unutar prostate.

NAPREDUJE SPORO, ALI... Kakav je tok BHP? 

- Sporo napreduje i razvija se kroz četiri faze. U prvoj dolazi do hipertrofije mišića (detruzora) mokraćne bešike, to je posledica povećanog napora pri mokrenju kroz suženu uretru. Druga podrazumeva hronično zadržavanje urina uprkos povećanoj snazi kontrakcija, a treća rastezanje i tanjenje napregnutog mišića bešike, što dalje povećava količinu zaostalog urina uz smanjenje kontrakcija. U četvrtom stadijumu dolazi do proširenja gornjih urinarnih puteva.

Da li je neophodan i rektalni pregled? 

- Od presudnog je značaja u cilju diferencijalne dijagnostike BHP. Ovim pregledom se palpira zadnji deo prostate, u kojem se najčešće razvija karcinom: postoji sumnja kada se napipa zadebljanje unutar prostate.

Šta znači kad je prostata mekana?

- Bolne senzacije ili razmekšavanje u predelu prostate ukazuju na zapaljenjske procese.

Kako se prostata leči? 

- Odluka o vrsti terapije zavisi od procene stadijuma bolesti, (ne)prisustva komplikacija, opšteg stanja pacijenta. Uvećanje prostate koje ne daje smetnje nije potrebno lečiti, ali treba da se prati na svakih šest meseci do godinu dana. Umereni simptomi ili klinički utvrđeni oslabljen protok i zaostajanje urina leči se medikamentima. Efekat je vidljiv posle nekoliko dana i traje dok se uzima terapija, a najbolji efekat se postiže kombinovanjem alfa-blokatora i finasterida. U obzir dolaze i minimalno invazivne intervencije.

Da li svako sme da uzima lekove? 

- Kontraindikovana je kod pacijenata sa sniženim krvnim pritiskom i koronarnim bolestima.

USPEŠNA TERMOTERAPIJA PROSTATE

Šta su minimalno invazivne intervencije?

- Pre svega, to je tranuretalna mikrotalasna terapija, kojom se tope tkiva, omekšava prostata i širi mokraćni kanal.

Koliko pomaže termoterapija?

- Za postizanje efekata dovoljna je jedna seansa u trajanju od 35 do 60 minuta. Obavlja se savremenim aparatom (kompjutersko vođenje postupka) i konstantno se prati temperatura unutar prostate: specijalni kateter se uvodi do bešike i u nju usmeravaju mikrotalasi.

Kad je neophodno hirurško lečenje?

- Primena lekova znatno smanjuje potrebu za operativnim lečenjem. Neophodno je kod pacijenata kod kojih druge metode lečenja nisu imale efekta ili za to postoje apsolutne indikacije: dilatacija gornjih urinarnih puteva, kalkuloza bešike, proširenje bešike, česte urinarne infekcije, krv u urinu i ponovno javljanje zadržavanja mokraće.

Kako se radi operacija prostate? 

- Endoskopsko hirurško lečenje se radi kada je prostata volumena do 60 ml, laserska hirurgija je povezana sa manje krvarenja, a otvoreno hirurško lečenje je izbor u slučaju komplikovanih oblika, kada je BHP udružena sa kalkulozom i brojnim proširenjima. I akutna retencija urina može da zahteva hirurško lečenje.

Ako je količina zadržanog urina preko 300 ml, treba da se plasira urinarni kateter kojim se drenira zadržana mokraća, ali ako se posle 30 dana ne uspostavi spontano mokrenje, predlaže se hirurško lečenje.

SIMPTOMI KOJI UKAZUJU NA OBOLJENJE PROSTATE

  • često mokrenje posebno noću
  • urgentno mokrenje
  • slab/spor mlaz urina
  • isprekidan mlaz urina
  • nepotpuno pražnjenje
  • kapanje ili curenje urina
  • naprezanje pri uriniranju
  • bol pri uriniranju

KAKO DO DIJAGNOZE PROSTATE

Urolog, radiolog i nefrolog su specijalisti koji će utvrditi da li imate benignu hiperplaziju prostate. Do dijagnoze se dolazi urološkim pregledom, ultrazvučnim pregledom, digitalnim rektalnim pregledom, pregledom urina, PSA testom (prostata - specifičan antigen iz krvi), merenjem brzine protoka, merenjem količine urina koji je ostao u bešici posle mokrenja.

ŠTA KAŽU BROJKE O PROSTATI

  • 20 g je teška zdrava prostata
  • 10% muškaraca mlađih od 40 godina oboli od ove bolesti
  • 95% naših najstarijih sugrađana ima dobroćudno uvećanje prostate
  • 25% muškaraca sa BHP nema smetnje s mokrenjem

MOGUĆE KOMPLIKACIJE UVEĆANJA PROSTATE

Ukoliko ne pratite stanje svoje prostate, zanemarite odlazak na redovne kontrole i medikamentozno lečenje, moguće su češće urinarne infekcije, krvarenje iz prostate, pojava krvi u urinu, divertikulum mokraćne bešike (izbočenje sluznice), slabljenje bubrežne funkcije proširenjem gornjih mokraćnih puteva i druge komplikacije.

HRANA KAO LEK ZA PROSTATU

Ishrana bogata voćem i povrćem (beta-karoteni, vitamini C i E) može da vam pomogne da se rešite tegoba ili da ih ublažite. Dokazano je da deluje hrana bogata cinkom, integralne žitarice koje sadrže flavanoide, namirnice bogate vlaknima i esencijalnim masnim kiselinama. Koristite zeleni, uvin, čaj od koprive, brusnice, ulje semena lana. Treba izbegavati so, jake začine, ljuto i smanjiti unos rafinisanih ugljenih hidrata.

Tekst: Branka Mitrović

Izvor: Kurir / Lena