- Jutarnja kafa može povećati energiju, koncentraciju i izdržljivost tokom dana.
- Umerena konzumacija povezana je sa manjim rizikom od srčanih bolesti i dijabetesa.
- Previše kafe može izazvati nesanicu, nervozu i probavne smetnje.
Bilo da je pijete zbog ukusa ili naleta energije, kafa je za mnoge ljude neizostavan jutarnji ritual. Međutim, postavlja se pitanje kako svakodnevno ispijanje kafe utiče na zdravlje.
Prema pisanju magazina Health, jutarnja kafa može imati i pozitivne i negativne efekte na organizam.
Brže ćete se razbuditi
Jedna standardna šolja crne kafe od oko 350 mililitara sadrži između 113 i 247 miligrama kofeina. Ova supstanca, koja se nalazi i u čaju i čokoladi, deluje stimulativno na mozak i nervni sistem.
Kofein može povećati budnost, smanjiti umor i poboljšati koncentraciju, zbog čega se mnogi ljudi oslanjaju na kafu kao pomoć pri razbuđivanju.
Može vam dati dodatnu energiju za vežbanje
Zahvaljujući stimulativnom dejstvu, kafa može pružiti nalet energije koji pomaže tokom fizičke aktivnosti. Jedno istraživanje iz 2021. godine pokazalo je da konzumiranje napitaka sa kofeinom pre treninga može poboljšati aerobne i anaerobne vežbe povećanjem izdržljivosti mišića.
Druga studija iz 2023. godine, u kojoj je učestvovalo 100 zdravih odraslih osoba, pokazala je da su oni koji piju kafu pravili više koraka tokom dana. U proseku su prelazili oko 10.646 koraka, dok su osobe koje ne piju kafu imale oko 9.665 koraka dnevno.
Može podržati zdravlje srca
Brojna istraživanja pokazala su da je umerena konzumacija kafe povezana sa manjim rizikom od srčanih bolesti, uključujući srčanu slabost, koronarnu bolest srca, moždani udar i aritmije.
Redovno ispijanje kafe povezano je i sa manjim rizikom od visokog krvnog pritiska i srčanog udara. Smatra se da su za to zaslužni antioksidansi koji se nalaze u zrnu kafe i pomažu u smanjenju upala u organizmu.
Može uticati na metabolizam i dugovečnost
Jutarnja šolja kafe može biti povezana i sa dužim životnim vekom. Istraživanje iz 2025. godine pokazalo je da je ispijanje kafe ujutru snažnije povezano sa manjim rizikom od smrtnosti nego konzumiranje kafe kasnije tokom dana.
Jedan od razloga može biti to što kofein kasnije tokom dana može poremetiti cirkadijalni ritam i san. Kafa takođe može blago ubrzati metabolizam, odnosno količinu energije koju telo troši za osnovne funkcije.
Može smanjiti rizik od dijabetesa
Jedno istraživanje iz 2024. godine pokazalo je da ispijanje jedne do četiri šolje kafe dnevno može biti povezano sa manjim rizikom od razvoja dijabetesa.
Zrna kafe sadrže fitokemikalije – biljna jedinjenja koja mogu pomoći u sprečavanju oksidativnog stresa, povezanog sa gojaznošću i metaboličkim sindromom.
Ipak, način na koji pijete kafu je važan. Napici sa aromatičnim sirupima i slatkom pavlakom mogu sadržati veliku količinu dodatog šećera, što povećava rizik od povišenog nivoa šećera u krvi i gojenja.
Može pomoći kod zatvora
Ako imate problem sa zatvorom, jutarnja kafa može pomoći. Kiseline iz kafe podstiču proizvodnju gastrina u crevima, hormona koji stimuliše kontrakcije debelog creva i pokretanje stolice.
Kofein i hlorogenska kiselina dodatno podstiču rad creva, pa kafa kod nekih ljudi može pokrenuti varenje.
Može poremetiti san
Konzumiranje kafe prekasno tokom dana može poremetiti san. Kofein blokira adenozin, hemikaliju u mozgu koja se tokom dana nakuplja i izaziva osećaj umora.
Zbog toga kafa može smanjiti ukupno vreme spavanja i količinu dubokog sna. Istraživanja pokazuju da ljudi koji izbegavaju kofein spavaju u proseku oko 36 minuta duže svake noći.
Može izazvati nervozu i anksioznost
Kod nekih ljudi kafa može izazvati nervozu, ubrzan rad srca ili osećaj anksioznosti.
Neka istraživanja ukazuju i na moguću vezu između konzumiranja većih količina kafe i ubrzanih otkucaja donjih srčanih komora kod pojedinih osoba.
Zbog toga je važno obratiti pažnju na to kako telo reaguje na kofein i po potrebi smanjiti unos.
Može izazvati probavne smetnje
Kafa može stimulisati rad creva i kod nekih ljudi izazvati dijareju, gasove ili bol u stomaku. To se posebno odnosi na osobe koje imaju sindrom iritabilnog creva.
Stimulativno dejstvo kofeina može ubrzati prolazak hrane kroz probavni sistem, što ponekad dovodi do retke stolice.
Kiselost kafe može pogoršati i simptome refluksa kiseline, poput peckanja i bola u gornjem delu stomaka ili grla. Ipak, kombinovanje kafe sa doručkom može ublažiti ove efekte.
Može oštetiti zubnu gleđ
Redovno ispijanje kafe može dovesti do pojave mrlja na zubima i neprijatnog zadaha.
Takođe može postepeno oštetiti zubnu gleđ, spoljašnji zaštitni sloj zuba, što može izazvati osetljivost na toplu ili hladnu hranu i piće.
Ovaj efekat može se ublažiti ako nakon kafe isperete usta vodom ili operete zube.
BONUS VIDEO: