Ljudi su izgubili 20 odsto gustine kostiju u donjim ekstremitetima od kada su počeli da se bave poljoprivredom, pre 12.000 godina, tvrde naučnici koji ovo objašnjavaju smanjenom aktivnošću modernog čoveka, piše Tanjug 24. decembra 2014. godine.
Milionima godina pre toga, čovek i njegovi preci su se bavili lovom i sakupljanjem, aktivnostima koje zahtevaju daleko veću fizičku spremnost.
Lovci-sakupljači koji su živeli još pre 7.000 godina imali su isto tako jake kosti i zglobove kao Neandertalac, čovekov rođak koji je izumro pre 28.000 godina ili kao šimpanza, čovekov daleki predak, navode naučnici, čija je studija objavljena u Analima američke akademije nauka (PNAS).
U poređenju sa njima, ratari koji su živeli na istom prostoru pre oko 1.000 godina imali su daleko krhkije kosti.
Pročitajte još: