U poslednje vreme mnogo se priča o sve popularnijoj paleo dijeti čija je poenta vraćanje hrani koju su jeli naši preci u davna vremena.

U prevodu to znači sledeće: ako je pećinski čovek mogao da jede na takav način, možete i vi, a sve što je potrebno jeste da sledite smernice, ali i da se dobro informišete o svim prednostima i manama ovakvog režima.

Paleo dijeta rezultat je istraživanja profesora Lorena Kordejna, a zasniva se na proučavanju ishrane naših prapredaka iz perioda starijeg kamenog doba, paleolita.

Pristalice paleo dijete smatraju da je moderna ishrana uzrokovala epidemiju gojaznosti, autoimunih i kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2 i zato tvrde da je neophodno da se vratimo na ishranu naših predaka jer je to najprirodnije i najzdravije za ljudski organizam.

- Kad se spomene dijeta, uvek se vezuje za višak telesne težine i za nastanak bolesti savremenog čoveka koje su posledica prekomernog unosa hrane kao na primer brojne kardiovaskularne bolesti, dijabetes i kanceri…

Pećinski čovek nije imao te probleme, nije sedeo ceo dan, nije kupovao iz fotelje već se kretao u stalnoj potrazi za hranom i živeo u skladu s prirodom, jeo je ono što je nabrao i ulovio.

Hranio se mnogo zdravije, konzumirao namirnice dostupne na tom podneblju, ložio vatru, jeo semenke, sveže ubrano voće i povrće, pio izvorsku vodu...

Današnjem čoveku, hrana je dostupna na svakom čošku, jede i kad mu nije vreme, sedi da bi radio i zaradio, kupuje preko interneta, ne mora da lovi, a stres mu je zbog posla postao svakodnevica.

Onda stres kompenzuje jelom, uzima više šećera i masti, unosi više  kalorija nego što mu je potrebno, živi instant, hrani se instant, zaliva hranu instant napicima, pije  gazirana pića, ne unosi vodu, jede i kad nije gladan i to više nego što mu je potrebno, ne kreće se, ne šeta.

Paleo dijeta zasniva se na izbacivanju modernih namirnica iz ishrane i povratku konzumiranju hrane onako kako su naši  preci lovci-sakupljači jeli – kaže nutricionistkinja Milka Raičević.

Osnove paleo dijete

Na meniju ove dijete nalaze se meso, jaja i orašasti plodovi, a izbegava se konzumacija žitarica i prerađenih namirnica.

Dozvoljeno je da jedete voće, povrće, meso, ribu, semenke i zdrave masti, a treba izbegavati unos suhomesnatih jela, šećera, soli, proizvoda od žitarica (hleb, kukuruz, pšenica, pirinač, testenine…), mahunarki, mlečnih proizvoda, kvasca, kafe i alkohola.

Krompir, soja i kukuruz su posebno zabranjeni zbog toga što su genetski i nutricionistički modifikovani.

Slično su se hranili i pećinski ljudi kad su se, pre pojave civilizacije, zemljoradnje i tehnologije, bavili lovom i sakupljanjem hrane pa je i njihova ishrana obilovala mesom i bobicama.

Treba da se uzimaju namirnice sirove, cele koje sadrže vitamine, minerale, vlakna, koja omogućavaju sitost i zdravo varenje. Nema konzumiranja gotove industrijske hrane, veštačkih aditiva koji produžavaju rok trajanja proizvoda kao i drugih dodataka.

Uravnotežena ishrana ključ zdravlja

Analizirajući paleo dijetu na čuvenoj američkoj Mejo klinici naučnici navode da su ispitivanja potvrdila da postoje neke zdravstvene koristi od takvog načina ishrane, kao na primer poboljšanje tolerancije na glukozu, gubitak telesne težine, bolja kontrola krvnog pritiska...

Ne treba zaboraviti da je najbolje hraniti se uravnoteženo, unositi sve grupe namirnica, ali u malim količinama i u pravilnoj kombinaciji.

- Ovakav način ishrane odgovara osobama koje su sklone povišenom šećeru u krvi, a paleo dijeta može da smanji rizik od mnogih bolesti kao što su dijabetes, srčani problemi i rak…

Ipak, postoje i neke loše strane ovog režima ishrane - prekomernim unosom proteina, organizam se opterećuje brojnim štetnim materijama posebno amonijakom koji može imati i toksične posledice.

Dijeta bi mogla teško da padne osobama koje vole ugljene hidrate ili skrobne namirnice, zahteva puno predanosti pa na društvenim situacijama (na zabavama i slavama) možete imati poteškoća da se pridržavate ove dijete – završava Milka Raičević.

Tekst: Milica Prelević

Izvor: Lepa&Srećna