Sezonska depresija ili sezonski afektivni poremećaj (SAP) je vrsta depresije koja je povezana sa određenim periodom u godini. Najčešće se javlja u jesen i traje tokom zime, sve do proleća (znatno ređe u proleće). Zato je poznata i kao „zimski bluz“. 

Sezonska depresija je češća u severnim delovima naše planete. Osam puta češće se javlja kod žena (kod njih su, inače, češći svi oblici depresivnosti), ali ranjivi deo populacije su i deca, naročito adolescenti. Obično se prvi put javlja između dvadesete i tridesete godine života, a retko kod osoba starijih od 65 godina. 

U stanju sezonske depresije se pojavljuju određene specifičnosti u odnosu na depresivni poremećaj. Dolazi do osećaja hronične iscrpljenosti i umora - sa smanjenjem energije, do povećane potrebe za hranom - najčešće za slatkišima, do teškoća sa koncentracijom, kao i konstantne pospanosti i želje za spavanjem. Takođe je prisutan i stalan osećaj tuge i smanjenje mogućnosti za doživljavanje zadovoljstva, uz nedostatak volje, interesovanja, motivacije i smanjenje seksualne energije i želje.  

Premda uzroci sezonske depresije nisu sasvim razjašnjeni, njen nastanak sa sigurnošću može da se dovede u vezu sa trajanjem i intenzitetom sunčeve svetlosti. Prirodno svetlo je neophodno za lučenje hormona mozga (neurotransmitera). Smanjena količina svetlosti dovodi do biohemijske neravnoteže u mozgu, uzrokujući nesklad u ritmu budnosti-spavanja i ometanja biološkog sata. Naučnici pretpostavljaju da nedostatak svetla smanjuje lučenje serotonina, hormona važnog za „duševno blagostanje“. 

Sa druge strane, nedostatak svetlosti pojačava lučenje hormona melatonina, koji u normalnim količinama ne uzrokuje depresiju, ali u povećanim količinama doprinosi poremećaju raspoloženja. Nervni centri u mozgu koji su odgovorni za dnevni ritam i raspoloženje, stimulisani su svetlošću koju primamo preko očiju. Primljena količina svetlosti reguliše vreme i količinu lučenja neurotransmitera. Tokom zime, kada su dani mračniji, naš organizam ne dobija adekvatan „okidač“ za lučenje serotonina i melatonina.

Sezonski afektivni poremećaj ili zimska depresija se leči izlaganjem svetlosti. Veoma je važna jačina svetlosti i dužina izlaganja. Preporučeno je svakodnevno izlaganje dnevnoj svetlosti od 20 do 30 minuta.

U slučaju da je sezonska depresivnost takvog intenziteta da zahteva terapijske intervencije, danas se primenjuje svetlosna, odnosno fototerapija i antidepresivni lekovi. 

Terapija svetlošću predstavlja primenu posebnih lampi širokog spektra, jačine 2.500 do 10.000 luksa, u trajanju 30-120 min. Tom prilikom moraju da budu ispoštovane striktne procedure izlaganja veštačkoj svetlosti. Njeno delovanje na neki način oponaša prirodnu situaciju, uslovljavajući regulaciju u lučenju hormona mozga.

Tekst: Žaklina Milenković

Izvor: Lepa & Srećna