Volter Ajzakson, autor bestselera „Stiv Džobs“ i „Ajnštajn“, u knjizi „Leonardo da Vinči“ donosi nam podrobnu priču o najkreativnijem geniju otkad je sveta i veka. Na osnovu hiljada stranica iz Leonardovih neverovatnih beležnica i na osnovu novih otkrića o njegovom životu i radu autor nam razotkriva velikog umetnika i naučnika.

Leonardo je naslikao dve najslavnije slike u istoriji, „Tajnu večeru“ i „Mona Lizu“. Ali je sebe podjednako smatrao naučnikom i tehnologom. Sa strašću koja je povremeno prelazila u opsesivnost, bavio se proučavanjem anatomije, fosila, ptica, letećih mašina, botanike, geologije i oružja. Sposobnost da ukršta društvene i prirodne nauke, koju simboliše crtež „Vitruvijev čovek“, stvorila je od njega najkreativnijeg inovatora u istoriji.

Proučavao je matematiku optike, pokazao kako svetlosni zraci padaju na rožnjaču, i u „Tajnoj večeri“ izveo iluzije izmenjene perspektive. Gulio je meso sa lica leševa, crtao mišiće koji pomeraju usne, a onda naslikao najpoznatiji osmeh u istoriji. Da Vinčijevo oduševljenje pozorištem uticalo je na njegove slike i izume.

Leonardovo uživanje u kombinovanju raznorodnih interesovanja ostaje najbolji recept za kreativnost. Nije mu smetalo ni to što je bio neprilagođen: nezakoniti sin, homoseksualac, vegetarijanac, levoruk, rasejan, i ponekad jeretičan. Njegov život nas podseća na to koliko je važno da se usvojeno znanje dovodi u pitanje – da budemo maštoviti, strastveno radoznali, da razmišljamo drugačije i brižljivo posmatramo svet.