U srpskoj pravoslavnoj tradiciji, titula "hadži" nosi duboko duhovno značenje. Ona ne označava samo putovanje, već podvig - svesnu odluku da se vernik pokloni svetinjama u Jerusalimu, a naročito Hristovom Grobu.
Iako reč "hadži" ima korene u turskom jeziku i šire se koristi u islamskom kontekstu, u pravoslavlju je dobila poseban status: ona je znak vere, poštovanja i duhovne zrelosti.
Šta znači biti hadžija?
Hadžija je vernik koji je obavio hodočašće u Svetu zemlju, poklonio se Hristovom Grobu i drugim svetim mestima u Jerusalimu. U srpskom narodu, titula "hadži" se tradicionalno dodaje ispred ličnog imena - Hadži-Petar, Hadži-Marija - kao znak duhovnog dostignuća. U nekim slučajevima, potomci hodočasnika preuzimaju "hadži" kao deo prezimena, što se vidi u prezimenima poput Hadživuković, Hadžipopović, Hadžistević.
Ova titula nije formalna crkvena činovničko-liturgijska oznaka, već duhovna i kulturna potvrda da je osoba prošla kroz jedno od najvažnijih pokloničkih iskustava u hrišćanstvu.
Gramata Jerusalimske patrijaršije
Gramata je svečani dokument koji izdaje Jerusalimska patrijaršija vernicima koji se poklone Hristovom Grobu. Ona potvrđuje da je osoba bila poklonik u Svetoj zemlji i najčešće se uručuje u okviru organizovanih hodočašća koje vode pravoslavne eparhije, crkvene zajednice ili verske agencije.
Gramata je obično napisana na grčkom jeziku, sa imenom hodočasnika, datumom i potvrdom o poklonjenju. U prevodu, vernik se naziva "poklonik", što u srpskoj tradiciji odgovara tituli "hadži". Dokument se čuva kao duhovna uspomena, ali može imati i praktičnu vrednost - kao dokaz u postupku promene ličnog imena.
Ko može da ide na hodočašće?
U pravoslavlju, hodočašće nije ograničeno polom, starošću ili društvenim statusom. Žene imaju jednako pravo da učestvuju u hodočašću, da se poklone svetinjama i da dobiju gramatu. U srpskoj tradiciji, žene koje su obavile hodočašće često dodaju "hadži" ispred svog imena, npr. Hadži-Milica, Hadži-Marija.
Jedino mesto koje je izuzetak je Sveta Gora u Grčkoj, gde ženama nije dozvoljen pristup, ali to ne važi za Jerusalim i ostala sveta mesta.
Kako se dobija gramata?
Gramata se dobija lično u Jerusalimu, najčešće u okviru organizovanog hodočašća. Postupak je sledeći:
Vernik se prijavljuje za hodočašće preko crkvene zajednice ili verske agencije.
Tokom boravka u Jerusalimu, grupa posećuje Crkvu Hristovog Vaskrsenja, Golgotu, Ploču miroposvećenja i druge svetinje.
Nakon poklonjenja Hristovom Grobu, organizator evidentira prisustvo i podnosi zahtev Jerusalimskoj patrijaršiji.
Gramata se izdaje i uručuje verniku, najčešće u poslednjim danima hodočašća.
Nema dodatne ceremonije - dovoljno je da se svetinjama pristupi sa verom i poštovanjem.
Da li se titula "hadži" može uneti u lična dokumenta?
U Srbiji, titula "hadži" se može dodati u lično ime ili prezime na osnovu zahteva za promenu ličnog imena, koji se podnosi matičnoj službi u opštini prebivališta. Postupak je sledeći:
Koraci za promenu imena:
Podnosi se zahtev za promenu ličnog imena (ime i/ili prezime).
Prilaže se:
- važeća lična karta
- izvod iz matične knjige rođenih
- uverenje o državljanstvu
- obrazloženje razloga za promenu
- gramata Jerusalimske patrijaršije kao dokaz hodočašća (preporučljivo, ali nije zakonski obavezno).
Plaća se administrativna taksa, a matična služba razmatra zahtev i donosi rešenje. Službenik može odbiti zahtev ako:
- novo ime izaziva zabunu, podsmevanje ili štetu
- obrazloženje nije jasno ili uverljivo
- postoji sumnja da se promena koristi za prikrivanje identiteta
- dokumentacija nije potpuna
U slučaju odbijanja, službenik je dužan da izda pisano rešenje, na koje se može uložiti žalba nadležnom ministarstvu.
Duhovni značaj titule "hadži"
Dodavanje "hadži" u ime nije samo administrativna promena - to je javna potvrda duhovnog puta. U srpskoj tradiciji, hadžije su poštovane kao ljudi koji su prošli kroz duboko lično i versko iskustvo. Titula se ne nosi iz prestiža, već iz zahvalnosti i vere. Pročitajte i koja molitva se čita dok se pali kandilo.
BONUS VIDEO: