Sveta mučenica Hristina Persijanka ostala je upamćena kao svetiteljka i hrabra hrišćanka koja je, ne odričući se vere u Hrista, podnela strašna mučenja i herojski postradala. Njena životna priča i mučeništvo svrstavaju je među one koji su veru potvrdili sopstvenom krvlju.
Hristina je rođena u Kirkuku, u regionu Bet Garmai, u Persiji, tokom IV veka. Njen otac, Jazdin, bio je ugledni guverner Nisibisa i pripadnik zoroastrizma. Ipak, ona je odlučila da prihvati hrišćansku veru i postane sledbenica Hrista, što je u tadašnjem persijskom društvu bilo smatrano velikim prestupom.
Njeno odbijanje da se odrekne hrišćanstva i pokloni paganskim božanstvima izazvalo je gnev vlasti. Hristina je bila surovo mučena – bičevana do iznemoglosti, ali je ostala postojana u svojoj veri. Prema predanju, toliko je bila prebijena da joj je telo klonulo, a duša se preselila u carstvo nebesko, u večnu radost sa Hristom.
Saznajte i kako se pravilno moli za zadušnice.
Njena svetost i hrabrost nisu ostale nezapažene. Već u VI veku, Babai Veliki napisao je njenu biografiju na sirijskom jeziku, iako se do danas sačuvao samo predgovor. U toj biografiji pominje se da je Hristina rođena kao Jazda, to joj je pagansko ime. Ali je, nakon prelaska u hrišćanstvo, odabrala ime Hristina kao znak svog duhovnog preporoda.
Prema grčkom martirologu, njena smrt je nastupila usled brutalnog premlaćivanja, iako tačan datum njenog stradanja nije poznat. Pretpostavlja se da se to dogodilo za vreme vladavine persijskog cara Hosroja I (531–579). Njena hrabrost i mučeništvo služe kao primer nepokolebljive vere i posvećenosti Bogu.
Srpska pravoslavna crkva obeležava njen spomen 13. marta po julijanskom, odnosno 26. marta po gregorijanskom kalendaru. Vernici njoj upućuju molitvu za istrajnost u veri, snagu u iskušenjima i zaštitu od nepravde.
Sveta mučenica Hristina Persijanka ostaje simbol nepokolebljivosti i hrabrosti, svetionik vere koji kroz vekove inspiriše sve koji tragaju za istinom i pravdom u Hristu.
Šta je zoroastrizam?
Zoroastrizam je jedna od najstarijih monoteističkih religija na svetu, nastala u drevnoj Persiji (današnji Iran) pre više od 3.000 godina. Osnivač religije bio je prorok Zaratustra (grčki: Zoroaster), koji je propovedao veru u jednog Boga – Ahura Mazdu, vrhovnog tvorca dobra i istine.
Osnovna učenja zoroastrizma:
- Borba dobra i zla – Svet je poprište borbe između Ahura Mazde (Boga svetlosti i dobra) i Angra Mainjua (Ahrimana), sile tame i zla.
- Slobodna volja – Ljudi biraju između dobra i zla, i njihov izbor određuje njihovu sudbinu.
- Sudbina duše – Nakon smrti, duša prolazi kroz most Činvat, gde se ocenjuju njena dela. Pravednici odlaze u raj, dok grešnici doživljavaju patnju.
- Vatra kao simbol čistote – Vatra je sveta u zoroastrizmu i simbolizuje božansku mudrost, pa se hramski rituali često obavljaju pred večnim plamenom.
Zoroastrizam je bio zvanična religija Persijskog carstva pre dolaska islama u 7. veku. I danas postoji mala zajednica zoroastrijanaca, uglavnom u Iranu i Indiji (poznati kao Parci).
BONUS VIDEO:
Još uvek nema komentara - sjajna prilika da pokreneš diskusiju.