Kada je Kilino Stojkov (27) pozvao svog brata Martina (18) da mu se pridruži u eko-zadruzi “Connect Clean - Roma Group”, mlađi momak se nije dvoumio.

Svideo mu se posao pa se potrudio i da nauči da upravlja mašinom za reciklažu i da je održava. U ovoj kompaniji u Adi, otvorenoj 2022. godine, skladište se i recikliraju kablovi.

“Proces je izuzetno jednostavan. Kroz šreder se ubacuju kablovi, bilo kakvi kablovi - od kućnih instalacija, auto instalacija. Kasnije proizvod, odnosno seckani materijal ide na magnetnu traku i onda prolazi kroz granulator”, ispričao je Kilino Stojkov svojevremeno za EURAKTIV. “Kroz granulator, materijal ulazi u vibracioni sto gde se razdvajaju teži od lakših delova. Na taj način dobijamo bakarne, aluminijumske ili plastične granule koje pronalaze svoju vrednost na tržištu”, objašnjava Stojkov.

Ideja eko-zadruge “Connect Clean - Roma Group” - uključivanje neformalnih sakupljača otpada u organizovani sistem reciklaže - prepoznata je kao jedno od najboljih inovativnih rešenja za ubrzanje zelene tranzicije zbog čega ju je Evropska unija podržala u okviru inicijative “EU za Zelenu agendu u Srbiji”. Ranije su morali da iznajmljuju mašinu za reciklažu, a sad su kupili svoju zahvaljujući finansijskoj podršci EU.

Kilino-Stojkov-12-of-15-.jpg
Mondo / Uroš Arsić 

Eko-zadruga se hvata ukoštac i sa novim problemima, kao što je pitanje šta sa plastikom koja ostaje kad se granuliraju kablovi.

"Ovo je jedan od najvećih problema sa kojima se suočavaju reciklažne kompanije koje recikliraju kablove jer nemaju rešenje šta sa ovom sirovinom. I to nije samo problem u Srbiji i Evropi, nego u celom svetu. Ovo ostaje otpad. U Srbiji je trenutno kako se ko snađe - neko to deponuje na paljenje, neko to deponuje dosta neformalno, a mi smo odlučili da pronađemo rešenje za tu plastiku. Trenutno smo na još jednom konkursu UNDP-a, prolazimo kroz mentorski program. Zajedno sa mentorima utvrđujemo kako da pronađemo ekonomsku vrednost izolacione plastike zato što mislimo da je ovo zapravo rešenje kada je reč o paljenju kablova", kaže Stojkov.

Osim problema na lokalnom nivou, Stojkov se posvećuje i globalnim pitanjima reciklaže. U savetodavnom je odboru za klimatska pitanja u okviru UNDP-a i organizacije Youth4Climate.

Projekat “EU za Zelenu agendu u Srbiji”, uz tehničku i finansijsku podršku Evropske unije i u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, sprovodi UNDP u saradnji sa Ambasadom Švedske i Evropskom investicionom bankom (EIB), uz dodatna finansijska sredstva koja su obezbedile vlade Švedske, Švajcarske i Srbije.

“Zelena agenda nije potpuna ukoliko ne uključimo romsku zajednicu, odnosno sakupljače iz romske zajednice. Sa ovom podrškom EU i UNDP-a, napraviljen je taj prvi korak", kaže Stojkov.