Projekat WWOOF u Srbiji 6. septembra 2014. godine obeležio je treću uspešnu godinu postojanja. Tokom ovog perioda, izgrađena je baza od 40 organskih domaćinstava u Srbiji u čijem je radu i opstanku učestvovalo više od 200 volontera iz zemlje i sveta.

S jedne strane su organska domaćinstva kojima je pomoć potrebna, a sa druge volonteri iz zemlje i inostranstva spremni da pomognu. Svako može da ponudi svoju pomoć u zamenu za smeštaj i hranu. Poslovi na kojima se volontira odnose se pre svega na rad u organskoj proizvodnji hrane (sadnja, plevljenje, zalivanje, branje voća i povrća, muža i hranjenje životinja, kompostiranje, konzerviranje hrane), ali i na sve druge poslove u vezi sa održivim načinima života (zemljana gradnja idr.). Volontira se uglavnom od 4 do 6 sati dnevno tokom perioda koji volonter i domaćin unapred dogovore. Taj period može trajati od 3 dana, pa i do više meseci, a u skorije vreme sve popularnija su celosezonska volontiranja. Domaćin na ovaj način dobija dragocenu pomoć u vidu još jednog para vrednih ruku, a volonter stiče iskustvo i nova saznanja. Počeci WWOOF-a u Srbiji nisu bili nimalo laki, svedoči WWOOF koordinatorka u Srbiji, Katarina Milenković.

"Kada smo počeli WWOOF u Srbiji pre tri godine, u našoj bazi nalazila su se samo 3 domaćinstva i jedva petnaestak volontera. Putovali smo Srbijom, pitali poznanike i prijatelje da nam preporuče domaćinstva koja bi razumela i prihvatila koncept razmene kakav WWOOF nudi. Sa izabranima smo lično razgovarali. U početku je bilo vrlo teško jer su naši ljudi nepoverljivi, naročito prema neznancima koje je trebalo primiti u svoj dom. No, kada su došli prvi volonteri, domaćini mogli su da šire dobre vesti dalje. Od usta do usta, WWOOF je zaživeo i kod nas kao projekat Ama Centra za negu čoveka i prirode", rekla je ona.

Među prvim volonterima bio je blogerski par, Bet i Rendi koji su pišući o svom WWOOFovanju u okolini Novog Sada doprineli promociji Srbije kao WWOOF destinacije u svetu. Na svom veoma posećenom blogu tada su napisali da nigde nisu probali tako sočan i sladak paradajz kao u Srbiji, opisali su kako se u Čortanovcima pravi vino i da im je omiljeni obrok u Srbiji bila salata od pečenih paprika i belog luka.

Jednom kada se WWOOF "zakotrljao" u Srbiji, postalo je pravo zadovoljstvo baviti se spajanjem volontera i onih koji su izabrali drugačiji pristup prirodi od konvencionalnog, kaže Katarina. "Danas, osim sto smo podrška volonterima i domaćinima, osim što radimo na širenju mreže i stalnoj promociji WWOOFa među organskim proizvođačima i volonterima, organizujemo i organske pijace u želji da, pre svega, pomognemo našim domaćinima kao lokalnim i odgovornim proizvođačima. Tako smo do sada imali WWOOF pijace na Supernatural festivalu, Mikser festivalu i, tradicionalno, na Beogradskom festivalu cveća - ove godine po treći put".

Iako je WWOOF Srbija mali po broju domaćina u odnosu na Francusku, Ameriku ili Kanadu koja, npr. ima vise od 2.000 domaćina, zadovoljstvo naših volontera je ono što nas ogreje svaki put. Norvežanka, Mete Pauline Strand nedavno je volontirala u Šumadiji gde je između ostalog naučila da pravi kajmak.

"Volontirala sam na imanju gde su domaćini pravili kuću po principima samoodrživosti, tako da sam imala divnu priliku da naučim nešto o tome. Upotrebljavali smo reciklirane i prirodne materijale, npr. pravili smo zid koji je sa spoljašnje strane načinjen od starih automobilskih guma i gline, a sa unutrašnje od staklenih flaša i gipsa. Naučila sam mnogo o životu u Srbiji i to je neprocenjivo iskustvo. U selu gde sam boravila, neki od meštana imali su jaja, drugi mleko, a treći su pak znali koje su pečurke sigurne za branje i pripremanje. Uživala sam da budem deo te zajednice", kaže Mete. Organski proizvođači obično pristupe WWOOF-u stidljivo, oprezno, a zatim steknu prijatelje za ceo život. Posle trogodišnjeg iskustva WWOOF domaćina, Smilja kaže da WWOOF spaja ljude na mnogo nivoa.

Volontiranje na organskim farmama: Niko ništa ne plaća a svi nešto dobijaju
LepaiSrecna 

"Mi baš uživamo u tome što smo WWOOF domaćini, jer meni skoro svaki dolazak volontera izgleda kao mini putovanje i svakako mislim da je definitivno neki vid putovanja bez pokretanja. Svaki volonter donese svoj kulturni obrazac, navike i karakteristike svog naroda, a usput pokupi i naše. To je jedan divan način da ljudi razmenjuju svoje različitosti i da steknu i ponekog prijatelja. Naš prvi volonter od pre tri godine, iz Poljske, opet nas je posetio zimus, van WWOOF-ovanja, samo na druženje. I opet planira". Slobodan je pak nedavno ugostio svog prvog volontera iz Holandije.

"Njegova radoznalost, otvorenost, prostodušnost i širina pogleda na svet bili su divno iznenađenje. Trud koji je moj gost ulagao u rad i na polju, iako nenaviknut na poljske radove, za svaku su pohvalu. Dosta je mlađi od mene, ali smo opet razgovarali o brojnim temama, od poljoprivrede, preko sporta, pa smo stigli i do žena i pitanja srca i duše. Izuzetno uvažavanje i poštovanje prema meni zbog svega što radim u vezi sa organskom poljoprivredom zaista su mi veliki podstrek".

WWOOF je skraćenica za "World Wide Opportunities on Organic Farms", u prevodu "prilike za volontiranje na organskim farmama". Radi se o jednostavnoj razmeni: WWOOFer (volonter) dobija smeštaj i hranu besplatno u zamenu za pomoć u održavanju organskog domaćinstva. Iz sopstvene potrebe, koncept je razvila Suzan Kopard 1971. u Engleskoj pošto je rešila da se vrati prirodi dok je radila kao sekretarica. U početku potpuno sama, a kasnije uz pomoć drugih ljudi koji su razumeli značaj njene inicijative, Suzan je uspela da osnuje i održi svetski pokret. Posle godina postojanja nacionalnih organizacija, konačno 2013. osnovan je Federation of WWOOF Organisations (FoWO) kao krovna organizacija WWOOF pokreta u svetu. U osnivanju FoWO učestvovao je i WWOOF Srbija i on danas broji više od 50 zemalja članica.

Nedeljnik Oksford Univerziteta nedavno je objavio članak o WWOOFu u kojem kaže: "Danas, WWOOF značajno doprinosi organskom pokretu - promovišući održivost, WWOOF se širi planetom i otvara vrata novom načinu života koji nastavlja da menja ljudske živote iz korena". I baš tako, WWOOF je promenio život makar jedne osobe na svetu. Shvativši na vreme značaj prirode, zemlje i organskih plodova, Suzan Kopard posvetila se muzici i ljudima. U svom pismu povodom trogodišnjice WWOOFa u Srbiji, Suzan se prisetila vremena dok je u Engleskoj svirala harmoniku u Balkan bendu i priznala da, iako zna dosta toga o srpskoj muzici i plesu, ne zna mnogo o organskoj Srbiji.

"Definitivno bih volela da dođem i volontiram u Srbiji. Današnja moderna poljoprivredna tehnologija uništava životnu sredinu i zato predstavlja realnu pretnju opstanku Planete. "Organsko" je sigurno zdravije i na duže staze održivije. Ako vam je stalo do zdravlja, a protivnik ste materijalističkog tj. eksploatističkog pristupa prirodi, onda ste dužni da nešto preduzmete. Čestitam vam tri godine uspeha i želim mnogo sreće u daljem pronošenju poruke o tome koliko su organska proizvodnja i organski način života važni za budućnost svih nas!", poručila je osnivačica WWOOF-a u svetu.