Kraljevskog mirisa - tako glasi prevod latinskog naziva Ocimum basilicum, a bolje i ne može da se opiše jaka, slatkasta, a ujedno i biberkasta aroma koju šire mediteranske sorte bosiljka. Više od 150 vrsta, sorti i kultivara bosiljka oplemenjuju evropsku, azijsku i afričku kuhinju.

Mnogi od njih – kao sveti bosiljak koji poreklo vodi iz Indije – poznati su zbog svog lekovitog svojstva. Još pre mnogo vekova pisali su razni botaničari o njegovom dragocenom dejstvu: „Miris bosiljka dobar je za srce. Brzo otklanja tugu i melanholiju i čini ljude srećnijim i zadovoljnijim!“ U poslednje vreme pojavilo se mnoštvo novih, egzotičnih nota.

Tai-bosiljak sa finim mirisom cimeta, anisa ili pimenta uzgaja se kao i Đenovski jednogodišnji bosiljak; a afrički žbunasti bosiljak je višegodišnja biljka koja dobro podnosi mraz Napolju sve vrste mogu da se poseju tek početkom maja, kada prođe opasnost od mogućih mrazeva. Ne morate da žurite sa setvom, jer biljke počinju dobro da rastu tek kada temperatura bude iznad 15°C.

Za razliku od mnogih drugih vrsta začinskih biljaka, potreba bosiljka za hranljivim materijama veoma je visoka. Prilikom sadnje u leju dovoljna je dobra količina komposta, a kod bosiljka u saksiji svake dve-tri nedelje vodi za zalivanje dodajte organsko tečno đubrivo u manjoj koncentraciji. Najaromatičnijeg ukusa su sve sorte bosiljka u vreme cvetanja. Ali ubrzo nakon toga predstoji izbijanje novih listića, pa berba nije moguća. Doduše, redovnim kidanjem vrhova izdanaka može da se produži ovaj trenutak, ali onda biljke neće biti u stanju da u potpunosti iskažu svoj miris. Šta da učinite? Sasvim jednostavno: celog leta berite upravo procvetale cele izdanke! Ukoliko vam je potrebna veća kolicina, npr. za pesto od bosiljka, potpuno odsecite biljku šaku iznad zemlje čim glavni izdanci počnu da cvetaju. Iz pazuha listova izbiće novi i u septembru ćete ponovo imati priliku za novu berbu.