Oblik i obim krošnje igraju odlučujuću ulogu kada se radi o senci koju neko drvo pravi. Drvenaste biljke stubastog ili piramidalnog oblika rasta najbolje je da se sade gusto u grupama jer kada stoje samostalno, bacaju samo dugačku, uzanu senku. Drveće s okruglom krošnjom u obliku kišobrana ili kugle štiti širi prostor od sunčeve svetlosti. U modernim baštama pored kuće najbolje su se pokazale pre svega patuljaste loptaste forme: loptasti bagrem, glog i loptasta stepska trešnja omiljeni su primeri.

Kao tvorci senke još su efikasnija stabla s prirodnom visećom formom ili u obliku kišobrana kao što su petlov glog (Crataegus crusgalli), japanska divlja trešnja (Prunus serrulata „Shirofugen”) ili viseći brest. Svi oni održavaju oblik krošnje bez orezivanja.

Optimalno mesto za drvo koje pravi senku nalazi se južno ili blago jugozapadno od mesta na koje želite da senka pada. Tako ćete biti zaštićeni od najvećih vrućina u podnevnim satima, a umereno jutarnje sunce na istoku i prijatna predvečernja svetlost na zapadu ipak će dodirivati vaš omiljeni prostor za odmor.

Ekskluzivna varijanta zelene hladovine jeste drveće s „krovom“. Njihove ravne, vodoravne krošnje rezultat su predanog rada baštovana, dok njihov zeleni krov od lišća može optički da parira svakom tipu suncobrana. Prilikom kupovine skupog, orezivanjem oblikovanog, drveća imajte na umu i visinu stabla. Posle sadnje visina se neće menjati, a trebalo bi da iznosi najmanje dva metra da bi čovek mogao nesmetano da prolazi ispod krošnje.